Povećavanje neradnih dana u godini liječničkim odobrenjem bolovanja, dobro je prokušani trik brojnih radnika koji si to smiju dopustiti jer su imaju sigurna radna mjesta i to najčešće u državnoj odnosno javnoj službi. Inspekcijska provjera bolovanja koju je ove godine proveo Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje na 3800 korisnika pokazala je kako je trećina njih na bolovanju bez osnove. U vrhu je po 'lažnim' bolovanjima i Slavonski Brod.
SLAVONSKI BROD - Od siječnja do kolovoza ove godine
provedeno je 2915 kontrola bolovanja u ordinacijama koje imaju ugovor s HZZO-m
i pritom je pregledano 4979 osiguranika te zatvoreno 1517 bolovanja ili 30
posto kontroliranih bolovanja, doznaje tportal od HZZO-a.
Izvanredne i redovne kontrole provedene su u 1101 ordinaciji
izabranih doktora, a pregledano je ukupno 3659 osiguranika i zatvoreno 1153
bolovanja (26 posto), dok su posebna povjerenstva za kontrolu bolovanja
pregledala 4087 osiguranika i zaključila 1641 bolovanje (40 posto).
HZZO ima četiri regionalna ureda, od kojih svaki ima po
nekoliko područnih službi. Najviše bolovanja zatvorio je Regionalni ured u
Osijeku s područnim službama u Požegi, Slavonskom Brodu, Vinkovcima i
Virovitici, koji je na zahtjev poslodavaca pregledao 344 osiguranika i zatvorio
127 bolovanja (37 posto).
Najzastupljenije dijagnoze u prvih osam mjeseci bile su bolesti intervertebralnih diskova i ostale dorzopatije, druge ozljede, otrovanja i djelovanja vanjskih uzroka, ostale bolesti mišićno-koštanog sustava, potom respiratorne infekcije (sezonske bolesti), kardiovaskularne bolesti i maligne bolesti.
Slijedi Regionalni ured u Zagrebu jer je zatvorio 131
bolovanje (25 posto) od pregledanih 523 osiguranika, a područne službe ima u
Bjelovaru, Čakovcu, Karlovcu, Koprivnici, Krapini, Sisku i Varaždinu.
Najmanje bolovanja bez osnove otkriveno je na području koje
je istražio Regionalni ured u Rijeci s područnim službama u Pazinu i Gospiću,
točnije zatvoreno je 276 bolovanja.
Kada inspekcija utvrdi nepravilnosti, zatvara bolovanja, a
liječnicima izriče opomenu ili novčanu kaznu. Moguć je i raskid ugovora, ovisno
o težini prijestupa. Nakon provedbe kontrola na zahtjev poslodavaca, 17 je liječnika dobilo opomenu, dvoje je dobilo opomene s novčanom kaznom, a dvoje
mora naplatiti štetu.
Temeljem rezultata redovnih i izvanrednih kontrola
bolovanja, 79 liječnika dobilo je opomenu, 13 opomenu s novčanom kaznom, devet
opomenu uz naplatu štete, četiri opomenu uz naplatu štete i novčanu kaznu te
jedan opomenu pred raskid ugovora uz novčanu kaznu.
Iz HZZO-a navode prestanak medicinskih indikacija za daljnje
korištenje privremene nesposobnosti za rad (bolovanja) kao redovit razlog
zatvaranja bolovanja. Kada su u pitanju razlozi odlaska na bolovanje,
najzastupljenije dijagnoze u ovih prvih osam mjeseci bile su bolesti
intervertebralnih diskova i ostale dorzopatije, ostale ozljede, otrovanja i
djelovanja vanjskih uzroka, ostale bolesti mišićno-koštanog sustava, potom
respiratorne infekcije (sezonske bolesti), kardiovaskularne bolesti i maligne
bolesti, piše tportal.
