SLAVONSKI BROD - Novi Nacrt Akcijskog plana poboljšanja kvalitete zraka za slavonskobrodsko područje, nalazi se pred zainteresiranom javnošću koja, do 27. lipnja 2022., o tomu može dati svoje primjedbe, mišljenje i prijedloge.

Edukacija građana, širenje biciklističke infrastrukture, trajna kontrola kvalitete zraka, sufinanciranje izrade energetskih certifikata i energetska obnova kuća (predviđeno njih 600), korištenje obnovljivih izvora energije (predviđeno za 3000 kućanstava), širenje plinske mreže,... - samo su neke od mjera koje Grad Slavonski Brod planira provoditi kako bi promijenio kakvoću zraka i time utjecao na kvalitetu življenja građana.

Predviđanja pokazuju kako bi, uz primjenu takvih mjera, koncentracije lebdećih čestica (PM10i PM2,5) onečišćujućih tvari u zraku trebale pasti ispod graničnih vrijednosti, a kvaliteta zraka prijeći iz druge u prvu kategoriju. Takva je procjena napravljena samo za dio mjera za koje je moguć direktan izračun učinaka.

Za energetsku obnovu kućanstava, Grad bi do 2026. godine mogao izdvojiti tek sto tisuća kuna, dok bi ostali (glavni) izvori financiranja takvih ulaganja bili ministarstva i fondovi Europske unije. Za širenje plinske mreže, Grad bi iz svog proračuna narednih godina trebao izdvojiti oko pola milijuna kuna, dok je za cjelokupnu mjeru potrebno ukupno oko pet milijuna kuna.

Puno je sredstava predviđeno i za razvoj biciklističke infrastrukture te promicanje korištenja električnih vozila. Okvirna procjena potrebnih ulaganja je oko 20 milijuna kuna, a Grad će sudjelovati sa četiri milijuna kuna iz svog proračuna. Dakako, u višegodišnjem periodu.

Izmještanje naplatnih kućica i graničnog prijelaza, neplaćanje cestarine za Brođane koji voze dijelom autoceste koja prolazi kroz grad, također su ranije spominjane mogućnosti koje se 'provlače' i kroz ovu najnoviju verziju Plana.

Brođani bi učinke tih mjera trebali osjetiti i 'udahnuti' 2025. godine.

Kako smo pisali i ranije, općenito gledajući, najveći su uzroci onečišćenja zraka lebdećim česticama emisije iz industrije, malih kućnih ložišta te cestovnog prometa. Uz emisije iz navedenih izvora, dodatan pritisak na kvalitetu zraka imaju relativno značajne pozadinske koncentracije lebdećih čestica. Na koncentracije onečišćujućih tvari u zraku značajno utječu i topografija područja i klimatski uvjeti. Tako, na primjer, područje kontinentalne Hrvatske tijekom zime karakteriziraju pojave slabog vjetra, što u uvjetima visokog tlaka zraka (anticiklone) uvjetuje stabilni prizemni sloj atmosfere u kojem se emitirane onečišćujuće tvari iz prizemnih izvora (prometnice, kućna ložišta) zadržavaju duže vrijeme.

Brođani zrak najlošije kvalitete udišu upravo tijekom tih zimskih mjeseci. Mjerenja pokazuju kako se tada postižu maksimumi dnevne koncentracije (preko 200 µg/m3 za promatrani period) dok se te koncentracije smanjuju u proljeće i postižu minimum u ljetnim mjesecima kada maksimalne koncentracije rijetko prelaze 25 µg/m3. Riječ je, dakle, o značajnoj razlici.

Obrazac sudjelovanja javnosti u savjetovanju te dokument Akcijskog plana, moguće je pronaći OVDJE.