SLAVONSKI BROD - Zakon o zaštiti okoliša kaže kako je akcijski plan poboljšanja kvalitete zraka potrebno donijeti za one zone u kojoj razine onečišćujućih tvari u zraku prekoračuju bilo koju graničnu vrijednost.

S obzirom na dugogodišnja prekoračenja u pogledu različitih vrsta lebdećih čestica, područje grada Slavonskog Broda idealan je kandidat za takvo što.

Stoga je Grad Slavonski Brod naručio, a zagrebačka tvrtka Dvokut Ecro izradila novi „Akcijski plan poboljšanja kvalitete zraka za grad Slavonski Brod".

Sadržajno, on se sastoji od poglavlja koja se bave lokaliziranjem prekomjernog onečišćenja, prirodom i procjenom onečišćenja, porijeklom onečišćenja, analizom situacije, detaljnim podatcima i mjerama usmjerenima na smanjenje onečišćenja i tako dalje.

Onima koji su ranije proučavali slične dokumente i istraživali uzroke onečišćenja slavonskobrodskog zraka, Plan ne donosi puno toga novoga. Gust promet, činjenica da kroz grad prolaze autocesta i izrazito frekventan granični prijelaz, brojna kućanstva koja se griju na drva, ali i pozicija grada u kojeg vjetrovi donose onečišćenja iz dalekih krajeva (a ne samo iz najbližeg susjedstva) - glavne su prepreke na putu do čistog zraka u Slavonskom Brodu.

Naseljenost Slavonskog Broda 16 puta veća od državnog prosjeka

No, Plan donosi i neke zanimljivosti. Osim poznate činjenice da je Brodsko-posavska županija, zajedno sa Sisačko-moslavačkom, svrstana u industrijsku zonu oznake HR 2, saznajemo kako je naseljenost Slavonskog Broda 16 puta veća od prosjeka Republike Hrvatske. Naime, dok prosječna gustoća naseljenosti na razini države iznosi 73 stanovnika po kvadratnom kilometru, u Slavonskom Brodu na toj površini živi 1176 stanovnika. Uzmemo li u obzir tek to da danas gotovo svako kućanstvo ima automobil - već tu je jasno kako su izvori onečišćenja na manjem području daleko veći što je ono gušće naseljeno.

Kako je poznato, kvaliteta zraka na mjernoj postaji Slavonski Brod svrstana je u drugu kategoriju kvalitete zraka zbog prekoračenja dnevnih graničnih vrijednosti više puta od dozvoljenih 35 dana godišnje. Zimi se, pritom, postiže jasan maksimum te se koncentracije PM₁₀ često ne spuštaju ispod graničnih vrijednosti već postižu maksimum iznad 200 µg/m³ (četiri puta iznad granične vrijednosti). U proljeće te koncentracije opadaju i tijekom ljetnih mjeseci su značajno ispod granične vrijednosti. Taj podatak pokazuje koliko različita ložišta utječu na lošiji zrak.

Mala kućna ložišta - značajan izvor lebdećih čestica

Zanimljiv je i podatak da se u bazi podataka Registra onečišćavanja okoliša (ROO) nalazi popis obveznika prijave podataka o emisijama onečišćujućih tvari u zrak. Na području Grada Slavonski Brod u 2018. i 2019. godini jedini je operater s emisijama lebdećih čestica bio Đuro Đaković Trade d.o.o.

- Kao značajan izvor emisija lebdećih čestica prepoznata su mala kućna ložišta koja u značajnom udjelu koriste kruta goriva kao izvor energije. Manji prepoznati izvori emisija na temelju dostupnih podataka su industrijski sektor, cestovni promet i otapala. Pod kategoriju otapala svrstane su emisije od asfaltiranja prometnica, upotrebe otapala u kućanstvu uključujući fungicide, odmašćivanje, kemijsko čišćenje i drugi kemijski proizvodi, tiskanje i ostale upotrebe otapala. - stoji u Planu.

Prema podatcima tvrtke Brod-plin d.o.o., 2020. godine je 65 posto kućanstava koristilo prirodni plin za potrebe toplinske energije, dok je ostatak kućanstava toplinsku energiju dobivao iz centralnog toplinskog sustava i ogrjevnog drva.

Onečišćenje stiže iz susjedstva, ali i izdaleka

Zbog položaja na samoj granici s Bosnom i Hercegovinom, potencijalno značajan utjecaj na kvalitetu zraka ima susjedni grad Brod. Kvantitativnu procjenu prekograničnih utjecaja nije moguće napraviti zbog nedostatka podataka, ali može se zaključiti da postoji značajan utjecaj na onečišćenje lebdećim česticama zbog tamošnjih malih kućnih ložišta koja u velikoj mjeri koriste kruta goriva. Posebice za južnih vjetrova, iz Broda dolaze i onečišćenja iz ostalih izvora - poput prometa. No, nije samo neposredno susjedstvo izvor takvih onečišćenja. Loše tvari u zraku stižu i izdaleka te je na to teško utjecati.

- Značajan utjecaj na cijelu kontinentalnu Hrvatsku pa i Europu, imaju prirodni izvori kao što su emisije čestica saharske prašine i morske soli iz Sredozemnog mora koje nošene zračnim strujama mogu doprijeti duboko u europsku unutrašnjost. Osim direktnih emisija lebdećih čestica, utjecaj na kvalitetu zraka može doći s većih udaljenosti i u obliku prekursora čestica iz zemalja središnje i istočne Europe. - navodi Akcijski plan.

Podatci pokazuju kako je, od siječnja 2019. godine kada je prekinuta proizvodnja u Rafineriji Brod, zabilježen pozitivan učinak te je onečišćenje sumporom smanjeno ispod graničnih vrijednosti. Kako je onečišćenje lebdećim česticama i dalje (pre)visoko, neovisno o Rafineriji, na području Slavonskog Broda prekogranični je utjecaj procijenjen na manje od 10 posto - iako je ranijih godina Rafinerija Brod proglašavana glavnim krivcem za loš zrak u Slavonskom Brodu.

Gradska uprava pruža dobar primjer građanima, ali dug je put do promjena

Mjere predložene Akcijskim planom, već su ranije viđene u različitim dokumentima Grada Slavonskog Broda. Riječ je o izmještanju graničnog prijelaza i naplatnih kućica, posebnom statusu Brođana za dio autoceste koja prolazi kroz grad (oslobađanje od plaćanja), razvoju biciklističke infrastrukture i promicanju električnih vozila, širenju plinske mreže, povećanju udjela obnovljivih izvora energije poput solarnih ploča, edukaciji građana o pravilnom korištenju ložišta na drva i slično.

Istraživanje mogućnosti korištenja energije geotermalnih izvora, kupovina električnih automobila, osiguravanje priključka na plin gradskim kućanstvima, velika ulaganja u izgradnju biciklističkih staza i traka, predavanja o korištenju solarne energije u kućanstvima, energetska obnova škola i vrtića, izgradnja energetski učinkovitih stanova za mlade,... - sve su to mjere koje Grad Slavonski Brod već godinama provodi kako bi utjecao na kvalitetu zraka, ali i bio uzor svojim građanima.

Na ono što nam stiže izdaleka, možda ne možemo utjecati, ali na ono što sami 'šaljemo' u svoje najbliže okruženje, itekako možemo. Nažalost, promjena životnih navika na koje često utječe i ekonomska situacija, dugotrajan je proces kojeg je nemoguće dovršiti 'preko noći'. No, svjesnost o tomu da smo uvelike odgovorni za zrak kakav udišemo, prvi je korak u tim promjenama nabolje.