POČETAK ove godine obilježila je pojava epidemije ptičje gripe. Na farmama purana u Poljskoj otkriven je H5N8, visoko patogene influence ptica, koji je nakon toga pronađen i u Slovačkoj, Češkoj, Rumunjskoj i Mađarskoj. U toj je, nama susjednoj zemlji, eutanizirano oko 53.500 purana.

Budući da virusi ne poznaju granice, Hrvatska je također u zoni vrlo visokog rizika. Stoga je Ministarstvo poljoprivrede objavilo na svojim stranicama koje su preventivne mjere u slučaju pojave ovoga virusa u Hrvatskoj. One se odnose na obaveznu provedbu bio sigurnosnih mjera u uzgojima peradi te na obaveznu prijavu svake promjene zdravstvenog stanja kao i uginuća peradi i ptica.

Primjenom bio sigurnosnih mjera mora se onemogućiti kontakt domaće peradi i ptica u zatočeništvu sa divljim pticama, posebnom pticama vodaricama koje su najčešće rezervoari virusa, stoji u priopćenju gdje posebno ističu kako su posjednici dužni redovito pratiti zdravstveno stanje peradi, pernate divljači i ptica u zatočeništvu te u slučaju pojave znakova bolesti i/ili uginuća isto odmah prijaviti ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji kako bi se provelo uzorkovanje i time omogućilo rano otkrivanje infekcije.

Jednako je važna prijava ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji u slučaju uočavanja uginule divlje ptice.

U odnosu na pojavu influence ptica u Poljskoj, Europska komisija je odredila i dodatne hitne mjere te su tako оd 7. siječnja 2020. o određenim privremenim zaštitnim mjerama povezanima s visokopatogenom influencom ptica podtipa H5N8 u Poljskoj, određena područja pod ograničenjem, odnosno uvedene su mjere regionalizacije za zaražena i ugrožena područja u trajanju najmanje do 31. ožujka 2020. Očekuje se donošenje Odluke i u odnosu na pojavu visokopatogene influence ptica u Slovačkoj. Ova se Odluka redovito ažurira na sjednici Stalnog odbora za biljke, životinje, hranu i hranu za životinje, ovisno o epidemiološkoj situaciji.

Podsjetimo, influenca ptica zarazna je virusna bolest ptica, uključujući perad. Zaraza domaće peradi virusom influence ptica uzrokuje dva glavna oblika te bolesti, koji se razlikuju po svojoj virulenciji. Niskopatogeni oblik načelno izaziva samo blage simptome, a visokopatogeni oblik kod većine vrsta peradi uzrokuje visoku stopu uginuća. Ta bolest može uvelike naštetiti profitabilnosti peradarstva i omesti trgovinu unutar Unije i izvoz u treće zemlje. Influenca se uglavnom pojavljuje kod ptica, ali u određenim okolnostima njome se može zaraziti i čovjek, iako je rizik uglavnom vrlo malen.

U slučaju izbijanja ove bolesti, postoji opasnost da se uzročnik proširi na druga gospodarstva na kojima se drži perad ili druge ptice koje se drže u zatočeništvu. Tako se trgovinom živim pticama ili njihovim proizvodima može proširiti iz jedne države članice u druge države članice ili treće zemlje.