SLAVONSKI BROD – Dok Nacionalni stožer Civilne zaštite ponovno, u dijelovima zemlje, pooštrava epidemiološke mjere, a stručnjaci najavljuju novi val epidemije koronavirusa, dobar dio onih koji su bolest odbolovali, a pri tome su imali teže kliničke slike, i danas se bore s brojnim komplikacijama koje je bolest kod njih izazvala. Riječ je o takozvanom postcovid sindromu, zbog kojeg se i u slavonskobrodskoj Općoj bolnici planiralo osnivanje postcovid ambulante. Od nje se za sada odustalo, a okrenulo se novom pristupu rada s takvim pacijentima. 

To da razloga za postojanjem jednog ovakvog tima i u brodskoj Bolnici itekako postoji dokaz su situacije iz prakse s kojima se liječnici svakodnevno susreću. Posebice kardiolozi i pulmolozi.

- Što se tiče Covida 19 i kardiovaskularnih bolesti mi smo već u ranoj fazi, u onom prvom valu epidemije, vidjeli da zapravo velika većina bolesnika koji su razvili težu sliku Covida je razvila i vrlo ozbiljne kardiovaskularne komplikacije, prije svega tromboembolijske bolesti odnosno plućnu emboliju. Plućna embolija je vrlo ozbiljna po život opasna bolesti i zapravo ju je bitno na vrijeme prepoznati. Stoga smo kod svakog pacijenta koji je bio hospitaliziran radili rutinski skrining kako bi se procijenilo koliki je rizik od tromboembolijske bolesti. Mi smo najveći priljev pacijenata imali u drugom valu epidemije. Tada je bilo najviše pacijenata koji su zahtijevali produljeno liječenje i dalje praćenje. A od ukupnog broja onih koji su razvili teške slike bolesti njih polovica je imalo dokazano tešku pneumoniju. Druga stvar su pacijenti koji su razvijali srčani infarkt. I njih je bilo dosta i kod njih je bilo zanimljivo da neki nisu imali simptome COVID-19 bolesti nego bi došli sa simptomima infarkta, a onda bi se vidjelo da je u pozadini i Covid infekcija.- istaknuo je Krešimir Gabaldo, dr. med. – spec. internist, subspec. kardiolog.

Gotovo svakodnevno imaju i pacijente koji su preboljeli Covid, ali i dalje imaju problema zbog kojih je potrebno liječničko praćenje.

-Postcovid sindrom predstavlja egzistiranje znakova bolesti dulje od četiri tjedna od početka infekcije. Znači ako je neka osoba imala Covid, bez obzira je li bila primljena u bolnicu ili ne, ako ima simptome i četiri tjedna nakon početka bolesti mi kažemo da ta osoba ima postcovid sindrom. I ne samo ako egzistiraju, nego ako se pojavljuju i novi znakovi i simptomi, a oni mogu biti toliko jaki da tim ljudima značajno smanjuju kvalitetu življenja. Kod nekih do te mjere da ih učine doslovno invalidima. - pojasnio je Ivica Čabraja, dr. med., spec. Infektolog. 

S postcovid pacijentima svakodnevno se susreću i na Pulmologiji. - U pulmološku ambulantu dolazi dosta bolesnika koji imaju postcovid simptome. Dolaze zbog otežanog disanja i kašlja zbog čega im se radi funkcionalno respiratorna dijagnostika te ovisno o simptomatologiji i njihovim ranijim nalazima radimo i radiološku dijagnostiku, dakle CT i RTG. – istaknula je Maja Franić, dr. med. - specijalizant opće interne medicine.

Situacija s postcovid pacijentima kao poticaj onima koji dvoje oko cijepljenja

- Situacija s Postcovid pacijentima mogla bi biti možda poticaj onima koji eventualno još razmišljaju hoće li se cijepiti ili ne - da to ipak učine, jer zaista ima itekako ozbiljnih situacija. U našoj intenzivnoj jedinici tijekom drugog i trećeg vala je liječeno oko 180 bolesnika. Svi su oni trebali respiracijsku potporu što prevedeno za laike znači da su bili na respiratoru. Ono što je karakteristično za svakog bolesnika koji je liječen u jedinici intenzivnog liječenja i koji je bio na respiratoru je to da i onda kada se vrlo lijepo oporavi, te po svim našim objektivnim kriterijima bude dobro, poznato je - po svim statistikama - da je još par godina u riziku i od teških stanja i od komplikacija. – istaknula je prim. dr.sc. Jasminka Kopić, dr.med. s Odjela za anesteziju, reanimaciju i intenzivno liječenje, dodajući kako je riječ o bolesti koja i kad prođe donosi posljedice. Kod pacijenata, posebice kod onih kod kojih se razvije teži oblik bolesti da zahtijevaju respirator, se doista može očekivati i par godina nakon oboljenja različite komplikacije vezane uz respiracijski i cirkulacijski sustav, uz funkciju srca, mozga itd . Prema riječima dr. Maje Franić veliki postotak pacijenata koji nisu cijepljeni imali su teški oblik bolesti s promjenama na plućima koje mogu biti i trajne, dok su oni koji su cijepljeni imali blaže kliničke slike.

Teži oblik bolesti, do trenutka dok nije razvijeno cjepivo, dobivale su uglavnom osobe slabijeg imunološkog stanja. - Cjepivo štiti od težih oblika i kliničkih slika ove bolesti. Naravno da nije sto posto učinkovito, da osoba starije životne dobi nema tako dobar imunološki sustav, i da tu imamo hospitalizacija i zbog Covida jer nisu razvili dobru imunološki odgovor. No, ako mi uspijemo procijepiti većinu stanovništva onda ćemo taj rizik onih koji nisu imunizirani i onih koji se nisu cijepili zbog nekog razloga, svesti na minimum – naglasio je dr. Gabaldo, ističući kako je masovno cijepljenje, kojim se medicina i do sada borila sa zaraznim bolestima, jedini put i način izlaska iz ove situacije. 

No kako se boriti s (dez)informacijama, mobilnom tehnologijom koja omogućava kolanje raznoraznih informacija, kako potaknuti ljude da shvate kako je riječ o iznimno opasnoj bolesti od koje se svi zajedno možemo spasiti samo cijepljenjem koje u 90 posto slučajeva štiti od teškog oblika bolesti, a od tragičnog ishoda, odnosno smrti, prema nekim studijama, čak i do sto posto.

- Ljudi bi trebali imati povjerenje u institucije i ljude koji im to govore. Ljudi bi trebali biti i osviješteni te ne zažmiriti pred ovim partama i osmrtnicama koje vidimo svaki dan i trebali bi vidjeti kako izgleda rehabilitacija tako teškog bolesnika. Jednostavno moraš misliti na sebe, ali moraš misliti i na svoje ukućane Mi smo imali djecu koja su bila samo kontakti bolesnih pa su također razvili Covid i teške komplikacije zbog kojih se i danas kontroliraju kod pulmologa i kardiologa, a za dijete od šest godina je to i preteško. – poručila je dr. Šapina.

Za sada je na području Brodsko-posavske županije, prema posljednjim podatcima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, prvom dozom procijepljeno je 48 posto stanovništva starijeg od 18 godina, a 43 posto procijepljeno je i s drugom dozom ili Johnson cjepivom koje se prima samo u jednoj dozi. U razini državnog prosjeka, ali još uvijek nedovoljno, smatraju epidemiolozi.