Zbog više fotografija na kojima su prikazani limeni krovovi koje je oluja odnijela, krenuli su i brojni komentari na društvenim mrežama o kvaliteti limenih krovova u usporedbi sa krovovima koji su pokriveni crijepom. U nastavku donosimo mišljenje krovopokrivača koji 30 godina postavlja limene krovove.
Nakon olujnog nevremena koje je poharalo Hrvatsku, na mnogim fotografijama koje su mediji objavljivali zadnjih dana vidljivi su znatno oštećeni krovovi objekata koji su bili pokriveni limenim materijalima. I PlusPortal je objavio više takvih prizora na kojim se vidi kako je vjetar lakoćom odnio neke limene pokrove. Naslovna fotografija prikazuje limene krovove sa škole u Trnjanima, škole u Novoj Gradiški, crkve u Slav. Brodu (naselje Jelas) te sa bivšeg restorana "Brođanka" u Slav. Brodu. Nastavno na takve događaje krenuli su i brojni komentari na društvenim mrežama o kvaliteti limenih krovova u usporedbi sa krovovima koji su pokriveni crijepom. Stoga u nastavku prenosimo članak sa portala
baustela.hr u kojem se problematizira ta tema.
Lim je vrlo popularan materijal za prekrivanje kuće. Uz crijep, se pozicionirao kao top odabir. Lim za krovište sa sobom donosi mnogobrojne prednosti među kojima se ističe dugovječnost, odlična zaštita od vode i ogromna lepeza dostupnih modela i boja. No, sve to ne znači ništa ako se profesionalno ne ugradi.
Upravo je to razloga zašto su u nevremenu koje je poharalo Hrvatsku najviše oštećeni objekti s limenim krovovima. Veliki komadi limova koji lebde na vjetru držeći se o niti za objekt ili pak oni u letu koji tjeraju strah u kosi nisu ugrađeni po pravilima struke, objašnjava nam to limar s 30 iskustava ugradnje limenih krovova. Zatekli smo ga pri sanaciji štete nastale u oluji u Osijeku, a čim smo razgovor započeli ukazao je na zanimljivu činjenicu koja govori sve.
Nepoštivanje pravila struke
- Internet je pun snimaka kako lete limeni krovovi, treba pogledati te komade lima iz blizine i svima će biti jasno zašto su se odvojili od površine. Na svakome od njih primijetit ćete dijelove letvi u koje su zakucani obični čavli. To je jasan znak da nisu dobro učvršćeni, odnosno da pod konstrukcija za limeni krov nije napravljena prema pravilima struke. Što danas, na žalost, nije ništa neobično. Uzorak prema kojemu se zna raditi, pa onda krov leti, je da se konstrukcija učvršćuje u letve čavlima od 100 milimetara do 50% dubine. To je u startu pogrešno jer uzrokuje rastvaranje drveta i učvršćivanja nema, objašnjava Stojan Martinović, vlasnik Tvrtke Lim.
Dalje objašnjava kako je više puta doživio da se od njega traži da limeni krov postavlja na ovakav ili slične, neučinkovite načine, no da je to odbio. Kaže, postoje pravila struke koja se zbog sigurnosti imovine i ljudi moraju poštovati.
– Danas su vremenski uvjeti sve češće ekstremni. Kada su u pitanju limeni krovovi učvršćivanje na pod konstrukciju mora biti obavljeno uz pomoć vijaka, po principu jedan val jedan vijak. Tako učvršćen limeni krov dugo će potrajati i vjetar ga ne može otkinuti. Niti jedan koji sam tako ugradio, 30 godina koliko radim, nije se odvojio od podloge, bez obzira na silinu vjetra. - zaključuje Martinović.
Kako vjetar podigne krov?
A kako vjetar uopće podigne krov, i to ne samo limeni, nego bilo koji, pitanje je koji si danas postavljaju mnogi dok čekaju majstore. Odgovor smo također potražili među iskusnim krovopokrivačima.
Doznajemo, potreba je tek jedna mala rupa u limu, ili jedna otpali biber-crijep da se krovište nađe među oblacima. Naime, kada vjetar u velikom naletu prođe kroz takvu rupu on pod konstrukciju krova ispuni ogromnom brzinom dok točke pucanja! Zato, provjeravanje ispravnosti krova treba redovno činiti, minimalno jednom godišnje.
