Iako dobro zamišljen, porez na ekstraprofit suočen je s nizom problema, već u teoriji, a onda i u praksi, zbog čega se odmah našao na udaru kritika, prvenstveno poduzetnika. Ostaje vidjeti koliko će one i drugi prijedlozi utjecati na njegov konačan oblik i donošenje, koje, kako se čini, nije upitno.
SLAVONSKI BROD - Prvotno najavljeni plan, koji je Vlada Republike Hrvatske iznijela na poticaj Europske komisije, o tzv. porezu na ekstraprofit, veliku većinu domaćih tvrtki ne bi „zaplašio“ jer ga nisu ni ostvarile, pogotovo u kriznim godinama. Podsjetimo, predviđeno je bilo da će država uzeti „malo više“ od tvrtki koje su i u teškim vremenima poslovale izuzetno dobro, odnosno prihodovale godišnje, u prosjeku, više od 300 milijuna kuna te koje će na kraju 2022. zabilježiti porast dobiti od 20 posto naviše, u odnosu na prosjek posljednjih četiriju poslovnih godina (2018. - 2021.).
Već je iz ovih cifri, naročito imajući u vidu trenutne gospodarske prilike, jasno da ni u Hrvatskoj, a kamoli u Slavonskom Brodu nema mnogo tvrtki koje bi ovaj mjera zahvatila, tim više što je ona ciljala samo na energetski sektor, koji je, iz poznatih razloga, i ostvario veliku dobit.
Ipak, koplja su se lomila već i tu, no poduzetnici su se na noge digli kad je Vlada ubiranje spomenutog, tzv. solidarnog poreza, od 33 posto, predložila za sve kompanije, ne samo iz sektora energetike, čiji je profit obuhvaćen navedenim kriterijima. Drugim riječima, Vlada je sredstva za pomoć građanima koje je ugrozila energetska kriza - što je svrha ove europske mjere - odlučila osigurati „uzimanjem“ ne samo od onih koji su natprosječno profitirali zahvaljujući krizi (npr. PPD-u) nego i onima koji su to ostvarili zbog „stvarne“ poslovne uspješnosti.
Ovo posljednje značilo bi, navodi u svojoj „protestnoj noti“ udruga Glas poduzetnika, da će tvrtka koja je, ulaganjem u 'R&D' (istraživanje i razvoj), vlastitim sposobnostima, uspješno prebrodila krizu, za to biti „kažnjena“ dodatnim davanjem.
Iz Vlade se brane da im nije namjera to, nego „identificiranje“ stvarnih ekstraprofitera te ističu da je prijedlog u daljnjoj razradi. U svakom slučaju, neće biti lako donijeti zakon koji će, npr. morati uzeti u obzir da su dobiti od 21, 80 ili 120 posto - a sve su one iznad propisanih 20 posto - tri različite priče.
Od slavonskobrodskih firmi koje bi se, po oba gore navedena kriterija, približile ovom „elitnom“ nadmetanju, jedini ozbiljni kandidat jest Montaža ĐĐ. Ona je 2021. ostvarila prihod od 572 milijuna kuna, što je gotovo 25 posto više nego godinu ranije. Osluškuju li ondje raspravu o ovoj temi, upitali smo Antu Pivca, predsjednika Uprave ove tvrtke.
- Unatoč uspješnom poslovanju 2021. godine i činjenici da ono u ovoj godini još nije završeno, s priličnom sigurnošću mogu reći da predloženim Vladinim porezom svakako ne bismo bili obuhvaćeni. Ove godine, prema procjenama, ako i ostvarimo ukupan prihod viši od 300 milijuna kuna, četverogodišnji prosjek neće biti viši od onoga koji su oni definirali - kazao je, dodavši da Vladinu mjeru ne želi komentirati.
