BANKE su u tri godine ostale bez 2000 radnika, javna uprava bez 7000, a IT sektor ih je zaposlio 11 tisuća piše Večernji list.

Povoljna situacija na tržištu rada jedan je od dobrih elemenata na osnovi kojega analitičari vjeruju da će recesija u koju ulazi veći dio svjetske ekonomije biti blaga, odnosno, da će trajati kraće nego inače. Radnik više traži se od Amerike preko Europske unije pa i u Hrvatskoj gdje je ove godine dostignuta razina zaposlenosti iz rekordne 2008. godine, iako je otad Hrvatska izgubila svakog desetog stanovnika.

Gubitak domicilnog stanovništva nadoknađivao se zapošljavanjem stranaca te je krajem rujna ove godine u Hrvatskoj bilo milijun i 637 tisuća zaposlenih radnika! U godini dana zaposlenost se povećala za 36,5 tisuća, u dvije godine za oko 51 tisuću. Zbog sezonskog karaktera naše ekonomije na mjesečnoj je razini, od kraja kolovoza do kraja rujna zaposlenost pala oko pet tisuća, no godišnji je trend pozitivan, iako su na pomolu recesijske okolnosti. Tijekom pandemije poslovi su nestajali u uslužnom sektoru te su tada najviše stradali mladi, dok bi se sada radna mjesta mogla gubiti u industriji, koja i nije naša jača strana, osim ako države ne podupru pogođene tvrtke potporama za čuvanje radnih mjesta.

U Hrvatskoj je u prerađivačkoj industriji zaposleno oko 250 tisuća radnika, trgovini 246 tisuća, građevinarstvu 130 tisuća te obrazovanju 122 tisuće. Obrazovanje je, primjerice, u tri godine povećalo broj zaposlenih za oko 7 tisuća, što je u neskladu s demografskim kretanjima, zdravstvo i socijalna skrb za oko 4 tisuće, dok je javna uprava izgubila oko 7 tisuća radnika. Podaci HZMO-a o broju osiguranika odnose se na privatni i javni sektor. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, najveći porast zaposlenosti je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane – oko 10 tisuća, zatim IT sektoru oko 4,7 tisuća, te prerađivačkoj industriji i Stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima po 4,5 tisuće više - piše Večernji list.