SIČICE - Kada je prije sedamnaest godina Mario Bošnjak iz Sičica kod Nove Gradiške iz znatiželje u običnom loncu probao kuhati pivo bilo je puno nesnalaženja i tajni koje je tek trebao otkrivati. Onda mu je u pomoć priskočila majka Slavica, pa je tako, kaže, lakše ulazio u zagonetni svijet spravljanja tog omiljenog pića, piše Agroklub. No, tada ni u snu nije sanjao da će s vremenom potpuno ovladati tehnologijom proizvodnje piva po domaćim receptima koje, po ocjeni znalaca i stručnjaka, zaslužuje pozornost. Ova proizvodnja postala je njegovoj obitelji i značajan dodatni izvor prihoda.

"Pivo Bošnjak rezultat je zajedničkog rada cijele naše obitelji i ponosni smo što nosi naše ime. Svako novo kuhanje donosilo je nove spoznaje. Bila je to zanimljiva aktivnost koja nikoga u obitelji nije ostavila ravnodušnim. Ubrzo se za kuhanje piva zainteresirao i brat Dario, koji također radi na tom projektu", kaže Mario.

Početni uspjesi bili su poticaj za ulaganje u nabavu primjerene opreme i za ozbiljniju proizvodnju, a ne samo za obiteljske potrebe.

Priča prelazi granice hobija 2008. godine kada se obitelj Bošnjak upustila u rekonstrukciju dvorišnih zgrada kako bi ih prilagodila za kuhanje piva i primanje gostiju. Među ostalim uredili su i lijepu kušaonicu u koju rado navraćaju pivoljupci.

Za domaće pivo samo 4 sirovine

"Tijekom 2010. godine stvoreni su uvjeti i naš OPG Bošnjak postaje i službeno Turističko seljačko obiteljsko gospodarstvo jer dobiva rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu. U pivsku priču već su tada uključeni otac Ivan, kao nositelj Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i proizvođač pivarskog ječma te supruga Marijana sa znanjem i iskustvom iz turističke djelatnosti. U procesu proizvodnje piva na OPG-u koristimo obnovljive izvore energije i strogo pazimo na okoliš. Te godine stekli smo minimalne tehničke uvjete za proizvodnju piva, a 1. siječnja 2011. postali smo trošarinski obveznik za pivo izvan sustava odgode", kaže Mario.

Mini pivovara Bošnjak može mjesečno proizvesti do 1.500 litara piva, ali ne radi punim kapacitetom, proizvode maksimalno do 1000 litara svjetlog, crnog i svjetlog lager piva. Pivo se, kaže Mario, proizvodi od samo četiri sirovine: ječmenog slada iz novogradiške Tvornice slada Slavonija slad, jedine takve tvornice u Hrvatskoj, hmelja kojeg proizvode i na vlastitom gospodarstvu, kvasca i vode iz vlastitog domaćeg dubokog bunara.

Prepoznatljivi na hrvatskoj pivskoj sceni

"Domaće pivo je punog okusa i bogate pjene, najčešće varijante su svijetlo i tamno. Ako ih pomiješamo, dobivamo treću varijantu - rezano domaće pivo. Uz pivo kuhano na seoskom gospodarstvu kod nas se mogu kušati i pivska rakijica te likeri spravljeni na bazi pivske rakijice. U ponudi su i domaći slavonski zalogaji, ovisno o sezoni: kulin, kulinova seka, šunka, slanina, kobasice, krvavice, čvarci, švargli, slane kiflice, domaće pite i drugi slasni kolači", upoznaje nas Mario s ponudom njihova gospodarstva.

"Mogu kazati da Bošnjaci rade sjajan pivski posao i odlično pivo, da su neprisknovena činjenica na hrvatskoj pivskoj sceni i da uživaju veliki ugled među pivarima ne samo zbog toga što su bili pioniri kućnog kuhanja piva, što je kasnije preraslo u biznis, već i zbog nesebečnog dijeljenja znanja, iskustva i ljubavi, ali to su odlike većine pripadnika pivske zajednice", kaže o pivu Bošnjak pivski znalac novinar Goran Gazdek.

Potražnja za pivom prešla je njihove mogućnosti pa su 2014. godine pokrenuli obiteljsku tvrtku Bošnjak Company d.o.o. i ugovorili dio proizvodnje u vanjskim kapacitetima. Taj korak pomogao je da se Pivo Bošnjak nađe na stolovima kafića i restorana diljem Hrvatske čime se sada ponose jer su, kažu, među onima koji su utrli put hrvatskoj pivskoj craft revoluciji.

Umjesto kuruzare slavonski burbon, gin i whiskey

No, obitelj Bošnjak nije stala na proizvodnji domaćeg piva, trenutno su u fazi ishođenja dozvola za malu destileriju i nadaju se da će taj status riješiti do kraja godine.

"U budućnosti ćemo se okušati i u proizvodnji rakija od škroba, glavna sirovina bit će nam kukuruz. Na našem obiteljskom gospodarstvu rakija od kukuruza se radi od momenta dolaska predaka na ovo područje, vjerojatno već 300-400 godina. Otkad mi Bošnjaci znamo za sebe, oduvijek smo imali rakijski kotao i pekli rakiju od kukuruza.Sada smo nabavili suvremeno postrojenje, destileriju sa kolonom koja radi frakcijsku destilaciju, koja može odvajati arome i koja daje daleko kvalitetnije rakije nego tradicijski kotlovi, pa se nadamo da ćemo nakon odležavanja tih rakija u hrastovim bačvama dobiti žestice odlične kvalitete, svojevrsne slavonske inačicewhiskeya, burbona i gina. Ako to mogu Amerikanci i drugi zašto ne bismo mogli i mi.Inače, mi smo malo čudnovata nacija, ne znamo svoje dovoljno cijeniti. Mi svoje rakije nazivamo komadarama, kuruzarama, brljama i kojekakvim drugim ružnim i pogrdnim imenima, dok u Americi rakije od iste sirovine nazivaju vrlo zvučnim i prepoznatljivim imenima. Zato ćemo pokušat stvarati novi imidž rakiji od škroba", kaže Mario.

Dodaje da se takve rakije rade od kukuruza tvrdunaca, dakle kukuruza tvrdog zrna, od biranog, zdravog i suhog kukuruza, a osobito od starih sorti kukuruza.

Žele bolje iskoristiti šanse seoskog turizma

Razvojne programe OPG Bošnjak prepoznalo je Ministarstvo poljoprivrede koje im je 2008. godine pomoglo u financiranju projekta razvoja ugostiteljstva na seljačkom gospodarstvu, a poslije toga pomoglo im je i Ministarstvo turizma novcem koji su utrošili u uređenje dvorišta, parkirališta i kušaonice za prijem gostiju, a nešto i u proizvodne kapacitete. Te financijske injekcije bile su im dodatni poticaj.

"Planiramo se natjecati i za neke od mjera Programa ruralnog razvoja, mislim da je trenutačno situacija izuzetno povoljna za ulaganja uz bespovratna sredstva Europske unije. Iako na našem području nije zaživio projekt Posavske poučne ceste, pokrenut prije desetak godina i zamišljen da okupi seoska gospodarstva sa tradicijskim zanatima, ali i ugostiteljskom ponudom na gospodarstvu, i dalje se nadamo da imamo i šanse u seoskom turizmu.Ovaj širi dio novogradiške Posavine uz kulturne znamenitosti ima i lijepih prirodnih krajolika, mi se nalazimo u blizini Lonjskog polja, nalazimo se između dvije prašume, prašume hrasta lužnjaka Prašnik i prašume hrasta kitnjaka i bukve na Psunju Muški bunar. To su dvije prašume u srcu Europe koje ona nema. Europski prirodoslovci su oduševljeni kada ih vide", kaže poduzetni Mario čija vrijedna obitelj nastoji povezati proizvodnju domaćeg piva i drugih pića sa seoskim turizmom.

Postupak ukomljavanja za domaće pivo
Za 30 litara gotovog piva treba 20 litara vode i 6 kg mljevenog slada.Vodu zagrijati na temperaturu od 55°-60°C, tako da kad dodamo samljeveni slad temperatura ne bude veća od 52°C. Kod mljevenja paziti da ne bude previše brašna, dovoljno je da zrno bude samo zdrobljeno. Temperaturu 52°C držati 15-20 minuta.
Zatim temperaturu komine podižemo na 62-63°C i držimo ju 60 minuta.
Nakon toga temperaturu komine povećavamo na 72°C i držimo ju 45 minuta.
Nakon ovoga, temperaturu podižemo na 78°C i završavamo ukomljavanje. Slijedi jodna proba koja bi u testu na škrob trebala biti negativna (nema reakcije na jod). Cijelo vrijeme ukomljavanja potrebno je miješati kominu da ne zagori.
Sada je potrebno kominu procijediti, za što nam je potreban cijednjak s perforiranim dnom otvora perforacija 1,2 mm (u nedostatku cjednjaka može poslužiti krpa poput dječje pelene). Za ispiranje skuhane komine trebamo pripremiti 15-20 litara vode zagrijane na 75°C i s tom vodom polako malo po malo ispirati šećer iz komine. Kada smo isprali kominu u posudi treba biti otprilike 30 litara sladovine sa 12% ekstrakta (mjerimo ga areometrom ili refraktometrom).
Procijeđenu sladovinu vraćamo u posudu za zagrijavanje i dižemo temperaturu na 90-100°C.
Kada temperatura dođe na 92°C dodajemo 20-30 g hmelja i kuhamo 80- 90 minuta.
Sada je kuhanje gotovo. Potrebno je ponovo procijediti sladovinu (odstraniti ostatke hmelja i nečistoća).
Nakon toga sladovinu moramo što je brže moguće ohladiti na temperaturu od oko 20°C.
Od ohlađene sladovine 10% (3 litre) odvojiti u posebnu čistu posudu te spremiti u hladnjak, a sve ostalo pretočiti u posudu za fermentaciju. Nastojati da talog ostane u posudi za kuhanje. Sada dodajemo pivski kvasac 0,3-0,5 litara svježeg i 30-50 g suhog. Sladovina fermentira 6-7 dana na temperi od 10-15°C u posudi s vrenjačom. Šećer se pretvara u alkohol i CO2 koji izlazi van. Sve vrijeme fermentacije potrebno je pratiti gustoću areometrom.
Kada je fermentacija gotova, u pivo dodajemo prethodno izdvojene 3 litre sladovine i pretačemo sve zajedno u bačvu za pivo ili u boce na odležavanje. Bačvu ili boce hermetički zatvaramo i držimo još 2 dana na temperaturi od 10-15°C, a nakon toga još 20-30 dana na temperaturi 2-5°C. Sa ovih 10% sladovine počinje ponovno fermentacija i nastaje CO2 koji sada ostaje u pivu. Pri kuhanju piva potrebno je voditi računa o čistoći posuda i pribora.