SLAVONSKI BROD - Srednja škola "Matija Antun Reljković" bila je domaćin seminara, kojeg su, na temu "Alternativno korištenje otpada i ostataka iz biljne proizvodnje – ekonomski opravdana proizvodnja agropeleta i njihova upotreba na zapadnom Balkanu", pod pokroviteljstvom Hrvatske poljoprivredne komore, oragnizirale tvrtke Agromercator i Eurotim u suradnji s partnerima iz nekoliko europskih zemalja.
Seminar su održali istaknuti stručnjaci s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Energetskog instituta Hrvoje Požar i Ministarstva poljoprivrede te međunarodni partneri GREENLINE Western Balkans Cluster Foundation, AGROMERCATOR i ProPelety i Market-Connect.
Velik odaziv poljoprivrednih proizvođača pokazao je kako Hrvatska svakako treba ići u pravcu korištenja ostataka u poljoprivredi kao alternativnog izvora energije. Na seminaru se nametnulo pitanje financiranja novih tehnologija i pronalaska tržišta te su prikazani primjeri država članica koje imaju za cilj energetsku neovisnost i jačanje ruralnih područja kroz stvaranje lokalnog tržišta za proizvođače. Mogućnosti efikasnog korištenja ostataka iz poljoprivredne proizvodnje, kao i orištenje suvremenih tehnologija za ekonomski opravdanu proizvodnju agropeleta, bile su glavne teme seminara, nakon kojeg su svi sudionici povedeni u obilazak pogona tvrtke Eurotim, vlasnika Darka Grivičića. Tako su u Slobodnici, gdje je smješteno postrojenje vrijedno tri milijuna kuna, imali priliku vidjeli liniju za proizvodnju peleta.
- Investicija je to na koju se nije bilo lako odlučiti, no uvelike je pomoglo to što sam od Fonda za zaštitu okoliša dobio 80 posto povrata na peletirke. Unatoč tome još dosta toga treba otplatiti, no vjerujem kako ću uspjeti. Usudio sam se ući u cijelu priču, jer
obrađujem 850 hektara, digao sam dugoročni kredit i vjerujem da ću ga
vratiti. Problem je što ja ne mogu sve prodati i tu tražim pomoć države i lokalne
zajednice, kako bi napravili tržište - kaže Grivičić, u čijem je postojeno zaposleno šest djelatnika.
- Kad
bi samo slamu od pšenice pretvorili u energiju, to je ekvivalent od
jedne milijarde energije manje za uvoz. Kad bi iskoristili svu
potencijalnu biomasu iz poljoprivrede i pretvorili to u pelet, da se
samo grijemo na to, da se škole i javne institucije griju na to,
zaposlili bi pet do 10 tisuća ljudi i sačuvali našoj državi pet do sedam
milijardi kuna za energiju. Ako to nije u interesu nama, ne znam kome će
biti - naglasio je Grivičić, ističući kako je na seminaru pokušao skupiti ljude iz cijele regije upravo da im pokaže značenje biomase, koja je primjerice u Češkoj prihvaćena i iskorištena. - Uz to što bi grijanje bilo jeftinije - jer ekvivalent
jedne litre lož ulja, koja košta pet kuna, su dvije kile ovog peleta,
koji košta kunu i šezdeset lipa - ono je 'čistije' za atmosferu - naglašeno je jučer tijekom obilaska pogona u Slobodnici, pri čemu je iznesen i podatak kako "slama uljane repice jako dobro gori, a ima energetsku
vrijednost drveta".
- Kada bismo postigli da sve ono što je raslo na poljima, a nije iskorišteno, ode u proizvodnju peleta mogli bismo zaposliti puno ljudi, ali biti korisni i za svoj okoliš, jer sagorijevanjem biljnih ostataka, okoliš se ne zagađuje - istaknuo je i predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, Matija Brlošić dodavši kako bi na taj način mogli zaposliti puno ljudi.
Upravo je obrazovanje mladih, s ciljem iskoristivosti svega što im nudi zavičaj kako bi u njemu ostali i normalno i kvalitetno živjeli uz primjenu novih tehnologija, ono za što se u svom obrazovnom sustavu, već godinama, zalažu ravnatelj i profesori Srednje škole Matija Antun Reljković. S toga ih posebno raduje kad vide da njihovi učenici uspjevaju. - Ovo
je jedan primjer kako smo postavili učenika, a to je da se on, kad završi našu
školu, može nositi sa svim izazovima i novim tehnologijama. Darko je
danas stasao u jednog poduzetnika, koji živi sa svojom obitelji ovdje,
ali zapošljava i druge ljude i dovodi nove tehnologije. Ovo je primjer
kako bi se mogla cijela Slavonija na neki način pomaknuti - zaključio je ravnatelj Srednje škole "Matija Antun Reljković", Vlado Prskalo.
Osim što je ekološki, osim što je jeftinije, iskorištavanje biomase predstavlja i značajan dodatni izvor prihoda, što svakako nije zanemarivo, pa ne treba sumnjati kako će dobar dio poljoprivrednika početi iskorištavati biljne ostatke, čime u Danskoj, primjerice, prihod po hektaru površine povećavaju i do 50 posto.
