PROTEKLIH nekoliko godina tisuće ljudi iz Hrvatske su se iselile u Njemačku kako bi tamo živjeli i radili. Za razliku od prijašnjih radnih migracija iz Hrvatske, kada su većinom vani odlazili raditi muškarci, odnosno muževi, dok su žene ostajale kod kuće s djecom, iseljavanje iz Hrvatske u 21. stoljeću obilježeno je masovnim odlaskom cijelih obitelji od koje se mnoge uopće nemaju namjeru vratiti ikad više u Hrvatsku, piše Index.
Ali to ipak ne znači da ti iseljeni građani prekidaju svaku vezu s Hrvatskom, o čemu svjedoče i novi, znakoviti podaci njemačke Bundesbank, odnosno njihove inačice Centralne banke. Brojke Bundesbanka pokazuju da su strani radnici prošle godine u svoje zemlje porijekla poslali impresivnih 4,6 milijardi eura, većinom članovima obitelji koji su ostali živjeti u domovini.
Znakovito je i da je skoro pa zanemariv iznos koji radnici u Njemačkoj koji dolaze iz bogatih sjevernih ili zapadnih članica Europske unije pošalju godišnje doma - primjerice, Šveđani pošalju tek 8 milijuna eura, Danci 7, a Belgijanci 5.
Za gospodarstva tih zemalja to su posve nevažni iznosi, no za zemlju poput Hrvatske itekako znači što je u prošloj godini dobila novčanu injekciju od 187 milijuna eura - više od milijarde kuna - i to samo od iseljenika u Njemačku.
Da bi bilo jasno o kolikom se novcu radi, vrijedi podsjetiti da gradnja Pelješkog mosta košta dvije milijarde kuna. To znači da su Hrvati iz Njemačke u 2017. godini u domovinu poslali više od pola sveukupne cijene Pelješkog mosta.
Jednostavnije rečeno, Hrvatska danas u značajnoj mjeri preživljava od novca koje iseljeni Hrvati pošalju u domovinu, jer se u njoj ne može zaraditi za pristojan život. Za kraj još treba naglasiti da se ovi podaci odnose samo na novac koji u Hrvatsku stiže iz Njemačke, a ona definitivno nije jedina destinacija masovnog iseljavanja Hrvata. Članak u cijelosti možete pričitati OVDJE.
Ako su točni statistički pokazatelji o tome kako najveći broj Hrvata iz zemlje odlazi upravo s područja Slavonije i Baranje, onda po ovim podacima, ispada da Slavonija 'hrani' Hrvatsku. Doduše ne svojim žitnim poljima, stočarstvom, voćarstvom...nego novcem ljudi koji su morali otići sa svojih ognjišta iz regije koja je sustavno zanemarivana. (AP/SBplus)
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -