SLAVONSKI BROD/VINKOVCI - Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2012. i 2013. godini, kada se počinje intenzivnije pratiti ekonomski egzodus hrvatskih građana, s područja Brodsko-posavske županije, prema njihovim podacima, iselilo je 912 osoba. Procjene kako će broj onih koji će sreću za boljim životom potražiti u drugim zemljama pokazao se točan i na primjeru Brodsko-posavske županije.
Prije dvije godine, 2016., prema podacima Policijske uprave brodsko-posavske, 1227 osoba podnijelo je zahtijev za privremeni odlazak iz zemlje. Godinu kasnije, ta je brojka gotovo uduplana, a samo za prvih šest mjeseci 2017., u odnosu na cijelu 2016., podnesena su 272 zahtijeva za privremenim odlaskom iz zemlje više.
Odjavu trajnog prebivališta tijekom protekle, 2017., godine PU brodsko-posavskoj podnijelo je 210 osoba, dok je u prvih šest mjeseci ove godine trajnu odjavu boravišta, zbog iseljenja u inozemstvo, tražilo i dobilo 146 osoba.
"Neće iseljavati samo mladi, nego i sve stariji ljudi, u dobi od 45 i 50 godina", najavio je demograf dr. Dražen Živić s Instituta Ivo Pilar, u Vukovaru i bio aposlutno u pravu. Da je tomu tako govore i podaci o sve većem broju obitelji koje čekaju da im djeca završe osnovnu školu, nakon koje s njima odlaze u inozemstvo započeti novi život. U Brodsko-posavskoj županiji taj dio demografske slike ponajbolje je vidljiv kroz pad broja upisanih srednjoškolaca. I sama pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje Brodsko-posavske županije, Anica Vukašinović, potvrdila je brojkama podatke o iseljavanju. Prema podacima županijskog UO za obrazovanje prošle godine u prve razrede srednjih škola upisano je 1611 učenika, a ove 2018./2019. njih 1353 što je za 258 učenika manje. Gledano u protekle četiri godine broj učenika u prvim razredima srednjih škola smanjio se za njih 521. Upravo prema tim brojkama, naglasila je Vukašinović - najviše je vidljiv trend iseljavanja cijelih obitelji. A taj trend se neće zaustaviti ne promjeni li se nešto bitno u gospodarskoj politici zemlje.
Sve dok se tu ne budu vidjeli značajniji pomaci, odlazit će cijele obitelja, a roditelji, poput Maria Vinkovića, ispraćati svoju djecu daleko od kućnog praga s čime se mnogi od njih teško mire. Pa i sam Vinković, djelatnik Hrvatskih šuma, koji je 9. rujna na svom Facebook profilu, javno objavio stihove pozdrava onima koji odlaze. Njegov uradak, u kojem progovara o svojoj krivnji što sin odlazi van, prenio je dio hrvatskih medija. Evo što piše Mario:
Sretan put svim sinovima
Kriv sam sine, jer nisam lajo,
krivi smo malo pomalo svi.
Teško je bilo i rat je trajo,
dođoše ljudi podli i zli.
Kao termiti na drvo meko,
sisali blago države ove.
Na prvoj crti dok gine neko,
oni na trudu djedova plove.
Potpisom pera samo za kunu,
uzeše firme i radna mjesta.
Debljali konto na svom računu,
radnike mnoge čekala cesta.
A mi smo samo šutiti znali,
virovat jednom biti će bolje.
Maleni čovjek ostat će mali,
nestalo vjere,nestalo volje.
Krenite djeco sretan vam put,
u tuđoj zemlji nađite sreću.
Ne vridi biti tužan ni ljut,
iako dugo vidit vas neću.
Možda se jednom sve priokrene,
dođite kući,vratite nadu.
Orite zemlju,lomite stjene,
vratite ponos selu i gradu.
(Mario Vinković 09.09.2018.)
Mario živi u Vukovarskoj srijemskoj županiji, no sudbina mnogih Slavonaca, iz kojeg god njenog dijela dolazili, zapravo je vrlo slična. Slažete li se s Mariom da i mi sami snosimo dio krivnje za situaciju u kojoj se danas nalazimo. Jesmo li krivi mi koji smo šutili, što bi rekao Balašević. I je li šutnja uisitnu zlato kako su nas učili roditelji, ili ponekad, za svoje dobro, treba znati progovoriti pa i podići glas?
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -