SLAVONSKI BROD - Na pola svog mandata na mjestu ravnatelja Opće bolnice doktora Josipa Benčevića, ali i povodom završetka još jedne uspješne poslovne godine, doktor Josip Samardžić, zajedno sa članom Uprave, doktorom Borisom Hrečkovskim, održao je danas susret i razgovor s predstavnicima medija. Bila je to prilika za pregled odrađenog, ali i razgovor o aktualnim temama te budućim projektima.

- Često naši odgovori na novinarska pitanja ne mogu biti jednoznačni jer je situacija puno kompliciranija pa ispada da ne znamo prenijeti poruku jedni drugima. I zbog toga smo se danas susreli da proširimo komunikacijske kanale i prenesemo vam što se zbiva u Bolnici. Danas vas molimo i za sugestije te savjete kako da ubuduće budemo bolji. - poručio je novinarima ravnatelj Samardžić.

U protekle je dvije godine odrađeno puno - uspostavljen je novi centralni sustav upisa pacijenata, proširen je i uređen Odjel za transfuziju, realiziran je projekt dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije, izgrađene su moderne plava i bijela operacijska sala, kupljeni brojni suvremeni uređaji za kardiologiju, kirurgiju, ginekologiju, pedijatriju, endoskopiju, endourologiju, fluoroskopiju, a nabavljeni su i novi bolnički kreveti, ležajevi i strecheri.

- Za nula kuna može se puno toga odraditi korištenjem kapaciteta koje imamo. Tako smo stvorili osnovu za diplomski studij sestrinstva, molili za donacije kojima smo kupovali uređaje, a kasnije smo krenuli s većim zalogajima kako bismo maksimalno modernizirali našu opremu. Tako su nam apetiti rasli pa smo tražili način da dođemo do skupih uređaja. Pokrenuli smo Edukacijski centar, osnovali Zapovjedničko mjesto za urgentne situacije, izdali priručnik s Ministarstvom zdravstva i Zavodom za hitnu medicinu te publikaciju „30 godina znanstvene jedinice Opće bolnice Dr. Josip Benčević". - dodao je Samardžić.

Osim toga, Uprava nastoji povećavati broj ljudi koji su u akademskom znanju na fakultetu kako bi bolnica mogla postati kliničkom. U zadnje dvije godine zbog toga su devet specijalista opće kirurgije i dva liječnika interne primljena u zvanje 'stručni suradnik - asistent' na Medicinskom fakultetu u Osijeku.

- Mislim da Klinička bolnica i klinički odjeli nisu previše za maštanje i da smijemo sanjati. Vjerujem da će to odraditi ova ili neka druga administracija. Ne znam zašto to Slavonski Brod ne bi bio kad sami dekani tih fakulteta kažu da već jesmo klinička bolnica, ali bez službenog naslova jer obavljamo sav posao koji obavljaju takve ustanove. - kazao je Samardžić.

Važan trenutak prošle godine je usvajanje Statuta na Županijskoj skupštini kojim je slavonskobrodska Opća bolnica 1. listopada 2017. odvojena od novogradiške, što je otvorilo prostora za ponovno povećanje bolničkih kreveta, ali i financijskih sredstava. Tada je Bolnica „Dr. Josip Benčević" dobila i 23 milijuna kuna od Ministarstva zdravstva za sanaciju pa je završni račun ipak bio pozitivan.

- U toj nas 'rastavi' najviše veseli povećanje broja kreveta i korekcija limita jer smo lobirajući za to sve uspjeli dobiti nazad prijašnji broj kreveta. Sad smo opet izjednačeni s Varaždinom, Pulom i Zadrom te imamo 426 kreveta plus 88 stolaca za dnevne bolnice. Sada smo na bazalnom limitu koji iznosi 18 milijuna i 180 tisuća kuna za Slavonski Brod. To je pravednije i poštenije. - smatra Samardžić i naglašava kako se ipak moraju truditi izdati dovoljan broj faktura i ispuniti očekivanja.

Ravnatelj se dotaknuo i manjka kadrova odnosno odlaska liječnika iz Slavonskog Broda, kazavši kako to nije u cijelosti problem koji može riješiti isključivo Bolnica, nego se radi o društvenoj pojavi.

- Imamo značajan broj mladih doktora, 62 specijalizanta i jedanaest doktora na pripravničkom. Problem je što oni većinu vremena provode u Zagrebu. Maksimum koji mogu odraditi u Slavonskom Brodu je pola od cijele specijalizacije koja traje pet ili šest godina. Ako, pak, specijalizirate neurokirurgiju ili imunologiju, u Slavonskom Brodu možete biti i manje, tek oko šest mjeseci. Tako da je većina tih kolega na usavršavanju. - pojasnio je ravnatelj Bolnice.

Govora je danas bilo i o neizostavnoj temi koja je, građanima, kada je u pitanju žaljenje putem medija, jednako bliska kao i fotografiranje lošeg stanja pojedinih odjela. Radi se, dakako, o dugim listama čekanja na pojedine preglede.

- Liste čekanja doživljavaju se u današnje vrijeme automatski kao nešto loše, no one su u zdravstvenom sustavu nužne, a ono što se rijetko naglašava jest činjenica da hitni pacijenti imaju pravo prvenstva te da im je ono potrebno kada je u pitanju život ili smrt, u slavonskobrodskoj bolnici, dostupno odmah. - poručio je doktor Boris Hrečkovski.

Problem je detaljnije pojasnio ravnatelj Samardžić.

- Istina je da, ako dođete liječniku primarne zaštite i želite ultrazvuk dojke, da ćete ga dobiti za više od godinu dana. No, postoji nekoliko načina prijava. Ako imate nalaz na kojemu piše 'hitno' jer vas je pogledao kirurg ili citolog koji je to takvim procijenio, onda dolazite na red za najviše deset dana. Žene koje naprave mamografiju i nalaze se na stupnju rizika četiri ili pet, odmah kroz tjedan dana imaju zakazan termin. Isto vrijedi i za ostale prioritete. Ultrazvuk srca čeka se 266 dana jer neki ljudi moraju dolaziti na jednogodišnju kontrolu pa se odmah naruče za sljedeću godinu, što onima koji dođu 'sa strane', naravno, stvara duže čekanje. No, prvi ultrazvuk srca je u roku od dva ili tri mjeseca. Sustav je fragilan, nekad ovisi o jednom stroju, a nekad o jednom čovjeku. - kazao je doktor Samardžić i naglasio kako pacijenti također propuštanjem zakazanih termina uzrokuju zastoje.

Primjerice 'magnet' je u prva tri mjeseca protekle godine propustilo 66 naručenih pacijenata, MSCT 82 odnosno 20 posto od ukupnog broja, a ultrazvuk dojke propustilo je čak 59 žena koje su imale zakazan termin. Zbog takvog je 'negativnog trenda' Bolnica angažirala studenticu koja pacijente zove dan ili dva prije zakazanog termina kako bi ih na njega podsjetila odnosno potvrdila njihov dolazak. Ta je novina, potvrdio je Ravnatelj, itekako utjecala na smanjenje broja propuštenih zakazanih pregleda.

Ambicije sadašnjeg vodstva Bolnice velike su, od obnove povijesne zgrade neurologije i zaštitne ograde koja okružuje cijeli bolnički kompleks, a predstavlja kulturno bogatstvo pa sve do uređenja glavnog ulaza u Bolnicu, izgradnje heliodroma i energetske obnove još pet objekata, počevši sa takozvanom zgradom Pedijatrije.

U svrhu bolje komunikacije sa slavonskobrodskom javnošću i medijima, iz Uprave Bolnice pokazali su želju angažirati osobu za takve odnose, ali i obećali kako će bitne obavijesti ubuduće na vrijeme priopćiti javnosti, kako ne bi dolazilo do nepotrebnog širenja panike kao ranije ove godine, kada je došlo do kvara rendgenskog uređaja i odlaska pacijenata u Novu Gradišku na te pretrage.

- Radilo se o specifičnoj situaciji. Imali smo dva RTG uređaja u Bolnici stara petnaest godina. To su osnovni uređaji kojima slikate ruku, pluća, nogu. Usto smo imali uređaj na OHBP-u koji je otvoren i razbili su se paneli koji nisu bili u garanciji, a za popravak je trebalo više od šesto tisuća kuna. Ministarstvo zdravstva dalo nam je novac za ta dva panela. U trenu kad se desio problem, bila je dotacija za taj uređaj. Umjesto stalnog skupog 'krpanja' starih uređaja, odlučili smo kupiti novi i dogodio se slučaj da se između nabavke novog i kvara starog pojavila rupa na koju su građani burno reagirali, ali to je bila racionalnija odluka za budućnost. - pojasnio je Samardžić.

Zaposlenike bolnice posebno veseli projekt „Kraći put do zdravlja", vrijedan 40 milijuna kuna kojim će slavonskobrodska Bolnica dobiti najmoderniju opremu vrijednosti tri milijuna kuna, a drugim će dijelom biti 'odrađen' dio građevinskih radova koji se tiče izgradnje novih prostorija i sala. Šesnaest milijuna kuna za zgradu Pedijatrije i dodatnih 25 milijuna za preostalih pet zgrada bit će uloženo u energetsku obnovu cijelog bolničkog kompleksa.

Trenutno u slavonskobrodskoj Općoj bolnici „Dr. Josip Benčević" rade 1193 zaposlenika, od čega je nemedicinskih djelatnika 273, liječnika je 241, a broj medicinskih sestara i tehničara s prvostupnicima iznosi 537. Na neodređeno je zaposleno 847 medicinskih djelatnika.