SLAVONSKI BROD/NOVA GRADIŠKA - Uvođenje neradne nedjelje za zaposlenike trgovina i trgovačkih centara bilo je pitanje o kojem se govorilo jučer u novogradiškoj vijećnici.

Prema pisanju radiong, vijećnik Marijan Radić (SDP) iznio je prijedlog o uvođenju neradne nedjelje i u Novoj Gradiški po uzoru na još dvije hrvatske općine koje su donijele, i u djelo sprovele, takvu odluku.

- Za neradnu nedjelju moraju se stvoriti određene predispozicije i ocijeniti javno mnijenje građana i zainteresiranih subjekata – odgovorio mu je novogradiški gradonačelnik Vinko Grgić. Odgovor iz kojeg je nejasno hoće li se ići u ocijenu javnog mijenja i ispitivanje predispozicija.

I dok su Novogradišćani progovorili na ovu temu, a u brodskoj vijećnici prošli tjedan vijećnici se bavili svojim i zapošljavanjem sebi bliskih osoba, dvije općine ovo su riješile brzopotezno. Ivankovo je početkom rujna postalo prvo mjesto gdje se nedjeljom više ne radi. U cijeloj Hrvatskoj svako malo se aktualizira problem rada nedjeljom, ali načelnik Ivankova prvi je sjeo s vlasnicima trgovina i donio odluku kojom su zadovoljni i mještani i oni koji su prije radili nedjeljom. Njihovim stopama, kao druga u Hrvatskoj i prva u Brodsko-posavskoj županiji, krenula je i Općina Slavonski Šamac. U obavijesti koja je iz ureda načelnika otišla prema mještanima navedeno je kako su "postigli dogovor s vlasnicima trgovina i pekarnica na području Općine Slavonski Šamac da njihove trgovine ne rade nedjeljom i blagdanima."

Dok su ove dvije 'male' sredine postigle veliki dogovor, on će - sada je već očito - biti teže dostižan u gradovima, posebice tamo gdje, kao što je slučaj u Slavonskom Brodu, postoje trgovački centri. Vidljivo je to i iz nedavnog gostovanja glavnog direktora Emezzete Slobodana Školnika N1 televiziji. - "Ako društvo želi biti siromašno može odlučiti da se nedjeljom ne radi. Mislim da je u zemlji koja je siromašna, u kojoj radi oko 51 posto radno aktivnih i u zemlji koja inače zaostaje za prosjekom EU - potpuno pogrešno zabranjivati i uopće preregulirati mogućnost rada" - istaknuo je tada Školnik dodavši kako bi to imalo izravne posljedice po ekonomiju.

Iz toga je jasno vidljivo kako bi dogovor s velikima bilo iznimno teško postići. Boje se očito gubitka nedjeljne zarade unatoč tome što bi to moglo donijeti njeno povećanje subotom. Jedan od načina kako bi ih se moglo 'prisliti' na nerad nedjeljom i blagdanima bio bi neodlazak kupaca u trgovine u navedene dane. Da bi to moglo upaliti dokaz je i nedavno svjetsko nogometno prvenstvo. Nisu trgovine ostale zatvorene zbog podrške njihovih gazda hrvatskim 'kockastima' nego što nisu imali kupaca. A, stariji se sjećaju kako je nekada nedjeljom radila tek jedna trgovina prehrambenim proizvodima i to kao dežurna do 10 sati. I svi su imali kruha i mlijeka, a šetati se nije išlo između trgovačkih polica nego na Korzo.

Postoji i druga varijanta mogućeg riješenja problema. Da vlasnici trgovina stave na izbor svojim radnicima pa tko od njih želi raditi vikendom i blagdanom neka radi. S tim da oni koji ne žele ne budu kažnjeni i/ili otpušteni, a oni koji rade neka im rad nedjeljom i blagdanom bude plaćen sukladno svim zakonskim propisima, a ne kao običan radni dan. Samo tko bi to iskontrolirao u državi u kojoj nekažnjeno prolaze i oni koji ne isplaćuju plaće radnicima i - pod izlikom 'ako ti nećeš ima tko hoće'  - 'prisiljavaju' ih da rade brojne prekovremene često neplaćene sate.  

Prema Eurostatovim podacima, 8,3 posto hrvatskih radnika redovito radi nedjeljom, a 28,3 posto povremeno. Osim toga,  u EU se u proteklih deset godina povećao udio onih koji nikada ne rade nedjeljom. U tome prednjače Talijani gdje je nedjelja slobodan dan za čak 80 posto radnika. Uz bok Italiji još su Portugal, Mađarska i Francuska. U Njemačkoj 60 posto tamošnjih radnika nikada ne radi nedjeljom, a 19 posto rijetko kada.