SLAVONSKI BROD - Brodsko-posavska županija suočava se s dramatičnim padom broja stanovnika i iseljavanjem mladih, pri čemu su čak i sveobuhvatni razvojni planovi te brojni projekti i inicijative iz državnih i europskih fondova zaustavljeni pred dubokim društvenim i ekonomskim problemima.

Prema posljednjem Popisu stanovništva iz 2021. godine, Brodsko-posavska županija ima 130.782 stanovnika, što čini pad od 17,5% u odnosu na 2011. godinu. Time je županija izgubila gotovo petinu svoje populacije u samo desetljeću, a ovaj trend je najizraženiji među mlađim generacijama i obiteljima. Slavonski Brod, najveći grad županije, bilježi posebno izražene demografske gubitke s više od 14.000 iseljenih u posljednja tri desetljeća. Analiza pokazuje da su glavni faktori ove depopulacije masovni odlasci u druge zemlje i negativan prirodni prirast – više umrlih nego rođenih – što doprinosi kontinuiranom smanjenju stanovništva i povećanju prosječne starosti.

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju 1.srpnja 2013. godine otvorio je vrata hrvatskim građanima da bez većih prepreka traže posao u državama članicama, što je intenziviralo trend iseljavanja. Slavonski Brod i Brodsko-posavska županija prednjače u migracijskom odljevu, pri čemu statistike iz 2019. godine pokazuju da je čak 68% iseljenika iz županije otišlo u Njemačku, dok su preostale popularne destinacije bile Austrija, Švicarska, Irska te Švedska. Mladi i visokoobrazovani, predvodeći val migracijskog "odljeva mozgova", među prvima su napustili županiju u potrazi za stabilnijim prihodima i kvalitetnijim životnim uvjetima, dok su mnogi drugi, pogođeni financijskom krizom, krenuli "trbuhom za kruhom" zbog manjka radnih mjesta i ograničenih prilika za profesionalno usavršavanje.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Brodsko-posavskoj županiji prirodni prirast je izrazito negativan – s udjelom umrlih koji kontinuirano nadmašuje broj rođenih. Grad Slavonski Brod suočava se s gubitkom mlade populacije i sve manjim brojem učenika u osnovnim i srednjim školama, a i na fakultetima. Prema podacima za akademsku godinu 2024./2025., Učiteljski studij upisalo je svega devetero novih studenata, iako je bilo predviđeno čak 62 slobodna mjesta. Slična situacija zabilježena je i na redovnom studiju Strojarstva, gdje je od dostupnih 120 mjesta upisano tek 33 studenta.

Sveučilište u Slavonskom Brodu posljednjih godina ulaže značajne napore u okupljanje stručnog nastavnog kadra te razvoj prijeko potrebne infrastrukture – od kupovine i rekonstrukcije zgrada do izgradnje novih prostora. Iako je put prema potpunoj stabilizaciji dug, smjer u kojem Sveučilište treba ići podrazumijeva prilagođavanje potrebama tržišta rada i otvaranje studijskih programa koji su trenutno traženi. Ujedno, s obzirom na opadanje broja učenika u osnovnim i srednjim školama, važno je razmotriti privlačenje stranih studenata kao jedan od ključnih ciljeva. Slavonski Brod svakako zaslužuje snažno Sveučilište, ali će za svoju poziciju na akademskoj sceni morati uložiti dodatan trud.

Uz to, unatoč naporima za poboljšanje uvjeta kroz subvencije za novorođenčad i stambene programe za mlade obitelji, iseljavanje se i dalje nastavlja, dok raste pritisak na socijalne i zdravstvene službe zbog sve većeg udjela starijih osoba u ukupnoj populaciji.

Brodsko-posavska županija ulaže intenzivne napore u projekte održivog razvoja i stvaranje konkretnih prilika za mlade u ruralnim područjima, kroz strateške programe podržane europskim i nacionalnim fondovima. No, postavlja se ključno pitanje: jesu li ova ulaganja dovoljna za dugoročan zadržavanje mladih i revitalizaciju gospodarstva, ili su potrebni dublji i širi pristupi za transformaciju ruralnih sredina u atraktivne zajednice za život i rad?

Centralni cilj razvojnih inicijativa u Brodsko-posavskoj županiji jest suzbijanje odlaska mladih iz ruralnih područja, gdje depopulacija ozbiljno prijeti održivosti zajednica i gospodarstva. Iako su dosadašnji programi omogućili izvjesne pomake, pitanja održivosti ruralnih naselja i dalje su na stolu. Sredstva iz EU fondova i nacionalnih izvora omogućila su strateške projekte koji podupiru gospodarstvo, no prisutni su izazovi poput slabe diversifikacije radnih mjesta i ograničenih prilika u visokotehnološkim sektorima. Jednostrano usmjeravanje na poljoprivredu, premda vrijedno, nije dovoljno za osiguranje dinamične ekonomske i društvene strukture koja može zadržati mlade.

Kvalitetna radna mjesta ključna su za smanjenje iseljavanja, ali bez snažnog razvoja obrazovanja, zdravstvene zaštite, kulturnih i sportskih sadržaja, ruralne zajednice teško će postati atraktivne mladima. Bez naprednih obrazovnih prilika, povoljnog pristupa zdravstvenim uslugama i raznovrsnih kulturnih sadržaja, mladi će i dalje odlaziti u urbana središta koja nude šire mogućnosti osobnog i profesionalnog razvoja. Mladima nije dovoljno samo radno mjesto, već im je potreban život u okruženju koje omogućava rast i kvalitetan život, s dovoljno prilika za ispunjavanje osobnih i profesionalnih ciljeva.

Povratak i zadržavanje visokoobrazovanih stručnjaka jedno je od ključnih pitanja održivog razvoja ruralnih krajeva. Razvoj gospodarstva ne može počivati samo na tradicionalnim sektorima poput poljoprivrede – nužno je stvarati uvjete za otvaranje radnih mjesta u IT industriji, tehnološkim inovacijama i drugim sektorima koji su privlačni mladima s visokim obrazovanjem. U suprotnom, ruralna područja će se suočiti s dugoročnom stagnacijom i nastavkom depopulacije, čak i uz aktualne mjere.

U svom razvojnom planu za razdoblje 2021.-2027., Brodsko-posavska županija naglasak stavlja na digitalizaciju, podršku poduzetništvu i modernizaciju poljoprivrede, s ciljem prilagodbe gospodarstva zahtjevima novih generacija. Kroz projekte digitalizacije u poljoprivredi, mladi mogu naći prilike u poljoprivrednim poslovima prilagođenim modernim tehnologijama, što im otvara nove poslovne mogućnosti. Daljnji koraci uključuju osnivanje poslovno-tehnoloških inkubatora u manjim općinama, čime se ruralna područja osnažuju za razvoj održivih, tehnološki naprednih gospodarskih sektora.

Brodsko-posavska županija svjesna je potrebe za demografskim oporavkom, pa je kroz Provedbeni program za razdoblje 2021.-2025. izdvojila 910.000 kuna za mjere demografske obnove. Ove mjere uključuju poticaje za novorođenu djecu i subvencije za mlade obitelji, čime se aktivno nastoji smanjiti iseljavanje i podržati mlade obitelji u ruralnim sredinama. Cilj nije samo osigurati brojčano jačanje stanovništva, već stvoriti zajednice koje nude kvalitetu života kroz pristup obrazovnim, rekreativnim i kulturnim sadržajima.

Bez sveobuhvatnog pristupa koji uključuje poboljšanje svih aspekata infrastrukture, razvoja različitih sektora i podrške kvalitetnom načinu života, održivi razvoj ostaje izazovan cilj. Da bi ruralne zajednice doživjele istinsku revitalizaciju, potrebno je strateško djelovanje koje ide izvan okvira ekonomskih inicijativa. Dugoročno zadržavanje mladih i njihovih obitelji moguće je samo ako se ostvare integrirani projekti koji jačaju gospodarske, obrazovne, zdravstvene i kulturne sektore.

Brodsko-posavska županija ima priliku postati uzor održivog razvoja ruralnih područja u Hrvatskoj, no da bi u tome uspjela, mora se odvažiti na transformativne korake koji gledaju daleko izvan ekonomskih ograničenja. Samo kroz ovakvu sveobuhvatnu strategiju ruralna područja mogu postati privlačna mladim, obrazovanim i ambicioznim pojedincima.

Demografski pad Slavonskog Broda ostavlja ozbiljne posljedice na gospodarstvo i društvenu strukturu Brodsko-posavske županije. Pad broja stanovnika, uz masovni "odljev mozgova" i kontinuirano iseljavanje radno sposobnog stanovništva, stvorio je vakuum u lokalnom tržištu rada, dok potražnja za uslugama i potrebama zajednice opada. Brodsko-posavska županija suočava se s dramatičnim izazovima održivog razvoja i ekonomskog oporavka, pri čemu je lokalno gospodarstvo već opterećeno nedostatkom kvalificirane radne snage.

Prerađivačka industrija, koja zapošljava gotovo 26% ukupnog radno aktivnog stanovništva, najviše je pogođena odljevom stručnog kadra. Ostali sektori, poput trgovine i građevinarstva, sve teže nalaze zaposlenike, a nedostatak radne snage paralelno povećava operativne troškove lokalnih tvrtki, stvarajući dodatni pritisak na ionako oslabljenu ekonomiju.

Brodsko-posavska županija bilježi nisku prosječnu neto plaću koja u 2024. godini i dalje zaostaje za državnim prosjekom, zbog čega mnogi radnici traže bolje uvjete u inozemstvu. Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku ukazuju na to da županija ostvaruje svega 2% BDP-a Hrvatske, iako u stanovništvu sudjeluje s udjelom od 3,4%. Ova nesrazmjera, koja se dodatno pogoršava svakim novim valom iseljavanja, odražava nisku razinu investicija, osobito u inovacije i visoke tehnologije, što lokalnu ekonomiju čini nekonkurentnom u odnosu na ostatak zemlje.

Slavonski Brod nosi epitet grada poduzetnika, što potvrđuju poslovni rezultati iz 2022. godine – sada već prilično davne, gotovo dvije godine stare.

Prema tim podacima, poduzetnici sa sjedištem u gradu ostvarili su konsolidirani prihod od oko 1,04 milijarde eura (7,8 milijardi kuna), s trgovinskim suficitom od približno 278 milijuna eura (2,1 milijardu kuna). Na vrhu liste su tvrtke poput Đuro Đaković Specijalna vozila d.d., koja je tada ostvarila najviši izvoz (oko 63,8 milijuna eura ili 480,5 milijuna kuna), i Slavonija Drvna Industrija d.o.o., s najvećom dobiti od 8,7 milijuna eura (65,7 milijuna kuna). S ovakvim rezultatima, Slavonski Brod pozicionira se kao grad u kojem poduzetnici ostvaruju visoke profite i stabilan rast. No, postavlja se pitanje kako se situacija razvila od tada i kakvi će biti najnoviji rezultati koji će prikazati pravu sliku za 2024. godinu.

Unatoč ovim uspjesima, Slavonski Brod i dalje pati od nedostatka diverzificiranih radnih mjesta za visokoobrazovane kadrove u suvremenim sektorima kao što su IT, tehnološki razvoj i inovacije. Mladi stručnjaci često ne mogu pronaći relevantne prilike za karijeru ili mentorske programe koji bi im omogućili profesionalni razvoj. Nedovoljna ulaganja u istraživanje, inovacijske centre i mentorstvo dodatno sužavaju opcije za obrazovane kadrove i smanjuju njihov interes za ostanak u regiji.

Još je izazovnija situacija u ruralnim dijelovima Brodsko-posavske županije, gdje se mladi suočavaju s niskim životnim standardom, ograničenim radnim mjestima i oskudnim obrazovnim prilikama. Iako Plan razvoja županije za razdoblje 2021.-2027. obećava podršku mladim poduzetnicima kroz digitalizaciju i prilagodbu poljoprivrede, nedostatak sveobuhvatnih programa za različite sektore i dalje predstavlja ozbiljan problem. Mladi u ruralnim sredinama često nemaju prilike za dodatnu edukaciju ni pristup suvremenim radnim uvjetima, što ih sve više usmjerava prema većim gradovima ili inozemstvu.

Slavonski Brod, s neto dobiti od oko 47,6 milijuna eura (358,6 milijuna kuna) u 2022. godini, dokazuje svoju financijsku vitalnost u sektoru poduzetništva. Međutim, ovaj rast, bez ulaganja u diverzifikaciju tržišta rada i razvoj profesionalnih prilika za visokoobrazovane, sve više produbljuje jaz između prosperiteta poduzetnika i ograničenja u mogućnostima za obrazovane stručnjake.

Čekamo najnovije podatke za 2024. godinu, koji će pokazati u kojem smjeru Slavonski Brod napreduje i hoće li konačno osigurati raznolike prilike za visokoobrazovane kadrove u svim sektorima. No, napredak i razvoj grada ne ovise samo o djelovanju vlasti, već i o angažmanu svih stanovnika.

Iako postoje značajna ulaganja u infrastrukturu i poslovne zone, realnost pokazuje da depopulacija uzima danak na gospodarskoj i društvenoj stabilnosti regije. 

Iako je kroz provedbeni program od 2021. do 2025. godine planirano više od 910.000 kuna u poticajima, pokazatelji sugeriraju da ove mjere još uvijek nisu dovoljne za zaustavljanje iseljavanja. Mladi u Brodsko-posavskoj županiji su suočeni s dilemom – ostati i graditi zajednicu ili otići u potrazi za boljim prilikama u inozemstvu. Bez značajnih ulaganja u sektore visokih tehnologija, istraživanja, razvoja i inovacija, kao i bez snažnijeg angažmana same lokalne zajednice, postoji ozbiljan rizik od trajnih demografskih gubitaka koji mogu imati dalekosežne posljedice koje se već osjete. Posebno je zabrinjavajući nastavak odljeva mladih, obrazovanih i sposobnih ljudi – onih koji posjeduju ključne kvalitete i vještine potrebne za razvoj i napredak. Važno je naglasiti da odgovornost za budućnost zajednice ne leži isključivo na institucijama; građani su također odgovorni za preuzimanje aktivne uloge i, kroz osobni angažman, mogu pridonijeti stvaranju uvjeta za održiv razvoj. Samo zajedničkim djelovanjem svih dionika moguće je stvoriti stabilno okruženje koje će zadržati mlade, perspektivne pojedince i omogućiti dugoročni napredak zajednice

Osiguranje održivog razvoja i privlačenje stanovništva može se postići jedino kroz koordinirane napore lokalne zajednice, privatnog sektora i vlade. Samo uz strateška ulaganja i stvaranje konkurentne ekonomije Brodsko-posavska županija može postati mjesto u kojem će mladi birati ostati, raditi i doprinositi razvoju.