SLAVONSKI BROD - Prošlogodišnji popis stanovništva pokazao je da je Slavonski Brod u deset godina izgubio oko 10.000 stanovnika, odnosno više od 15 posto. Tužna je to činjenica za svakog žitelja ovog grada, ali budući da smo fazu „kuknjave“ - kojoj su, kako smatraju mnogi, Brođani i inače skloni - već prošli ili trebali proći, korisnije je problemu pristupiti pragmatično. To, prije svega, znači problem prihvatiti, krenuti od realnog stanja, potom analizirati njegove uzroke i posljedice, kako bi se, naposljetku, problem mogao ukloniti ili barem ublažiti.

Od uzroka „osipanja“ slavonskobrodske populacije prvo valja spomenuti negativnu konstantu ne samo Hrvatske nego i velikog broja europskih zemalja, a to je negativan prirast. Radi se, dakle, o jednom širem trendu, kao što je to, primjerice, i starenje stanovništva, pa je nerealno očekivati da ih „preko noći“ riješi Slavonski Brod. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, 2021. u ovome je gradu bilo je 295 više umrlih nego rođenih.

Drugi i za Slavonski Brod očito puno pogubniji razlog jest iseljavanje, koje je unazad desetljeća postalo općim mjestom u društveno-ekonomskoj priči o Slavoniji. Uzroka iseljavanja je više, na njima je „doktorirao“ Stjepan Šterc, a za Slavonski Brod, prema uvjerenju većine, ključni su oni gospodarski.

Raditi u Slavonskom Brodu

- Red, rad i disciplina, to je tajna našeg uspjeha - kazao nam je, bez mnogo razmišljanja, Mladen Jurasović, direktor uspješne slavonskobrodske tvrtke „Delta Jurasović“ koja se bavi automatizacijom i elektronikom. Njegov primjer govori da je tvrdnja kako u Slavonskom Brodu nedostaje kvalitetnih radnih mjesta preuopćena i netočna.

- Mi smo krenuli „od nule“ da bismo danas imali 200 radnika i tri sestrinske tvrtke. Radimo i u inozemstvu, za Siemens. Posla dakle ima, ali radnike u Slavonskom Brodu nije lako naći. Mladi nerado ustaju u sedam te radno vrijeme radije provode u kafićima na Korzu - ironičan je bio Mladen Jurasović te kazao da je tvrtka iz tog razloga angažirala radnike, električare iz daleke Indije. On je umetnuo riječ „nažalost“ žaleći jer su ta mjesta, tvrdi, mogli popuniti neki radnici iz Slavonskog Broda, no budući da smo se na početku zakleli na pragmatiku, zaključit ćemo da je i dolazak 40-ak Indijaca u Slavonski Brod pozitivna stvar, na slobodnom tržištu, uostalom, odavno poznata i normalna.

Da je tržište rada u Slavonskom Brodu ipak suočeno s problemima, koji za posljedicu imaju odljev stanovništva, tvrdi Mladen Bošnjaković, profesor na Tehničkom odjelu slavonskobrodskog Sveučilišta.

- Imate problem da se u jednog studenta uloži jako velik novac, a on vam kasnije ode u Njemačku. U boljem slučaju, radi negdje u „Đuri Đakoviću“ tri do pet godina, ali samo da bi stekao iskustvo za rad u inozemstvu. Naravno da će otići kad nakon spomenutih godina iskustva nema, primjerice, povećanja plaće, a negdje u Njemačkoj, koja u tog radnika dotad nije potrošila ni eura, može dobiti daleko veću plaću. Ili, recimo, česta je pojava da se najizvrsniji studenti i radnici ne vrednuju dovoljno, tj. stavljaju se u istu poziciju s ostalima. I oni onda naprosto odu.

Uzroci i posljedice

„Krivac“ za ovakve i slične pojave, zaključuje profesor, jest sustav u cjelini pa ti problemi traže isto takvo - sustavno rješavanje.

Da bismo te stručnjake, pogotovo one najbolje, zadržali u Slavonskom Brodu, trebamo se angažirati svi - država na način da nekako oslabi „isporuku besplatne radne snage“, sveučilišta još jačom suradnjom s poduzetnicima, a tvrtke osiguravanjem stimulativnih radnih uvjeta. Također, tu su na potezu i Županija i Grad koji svojim mjerama, raznim subvencijama i olakšicama, motiviraju mlade ljude na ostanak. Ništa se ne može odmah, naravno, za to su potrebne godine.

Profesor Bošnjaković svoje je „recepte“ potkrijepio primjerom.

- Sveučilište u Slavonskom Brodu prvo je u Hrvatskoj uvelo obuku za energetsko certificiranje zgrada. Ali ni to nije dovoljno; trebali bismo zaposliti još profesora, povećati upisne kvote, opremiti učionice i laboratorije… Tako ćete privući studente, a od njih bi Slavonski Brod jako profitirao.

Što o uzrocima i rješenjima za odlazak Brođana misle „laici“, sugrađani, upitali smo „predstavnike“ dviju generacija.

Glas javnosti

- Ovi s vrha su krivi. Oni ne čine dovoljno da spriječe odlazak, ako uopće znaju što treba činiti - prozvao je državu jedan stariji sugrađanin, kroz smijeh i pomalo rezigniran. A da je ta pojava, rezignacija, povezana s ovom tematikom, smatra naš sugrađanin u 40-ima, Hrvoje Gažo.

- Ljudi su apatični jer smatraju da se sustav ne može promijeniti. A upravo je sustav najviše kriv što je Slavonski Brod napustilo toliko ljudi, naročito mladih. Pogotovo je to bilo očito kada smo postali dio EU i kada su mladi dobili priliku da drugdje pronađu bolje poslove. U gradu se nude poslovi s lošim radnim uvjetima, a one dobre ne možete dobiti ako nemate vezu. I to onda dovodi do tzv. anomije, stanja kolektivne apatičnosti.

I Hrvoje Gažo dijeli mišljenje prof. Bošnjakovića da je rješenje ovoga „začaranog kruga“ dugotrajno i sustavno te je s predviđanjima o kretanju broja stanovnika Slavonskog Broda suzdržan.

- Nekog većeg povratka ljudi koji su grad napustili sigurno neće biti. Vrate se pojedini, koji shvate da im ni život vani nije idealan, ali to je sporadično. Za izlazak iz ovog problema bit će potrebno dosta vremena i promjene mnogih čimbenika.

Sudeći po ponuđenim rješenjima i iskustvima naših sugovornika, Slavonski Brod možda čekaju bolji dani. Pad broja stanovnika u Hrvatskoj ipak je usporen ili stagnira, radnih mjesta u gradu ima, mlado rastuće sveučilište trebalo bi privući sve više brucoša, a i Grad i Županija nizom mjera pomažu ljudima da poboljšaju standard života. Usto, u Slavonskom Brodu ima i kvalitetnih poduzeća, no poduzetnici su i dalje na potezu, osobito mali i srednji, koji su „kičma“ svake stabilne ekonomije. Njih, kako tvrdi prof. Bošnjaković, u gradu nema dovoljno. No prije svega potrebna je „božanska ruka“ politike, tzv. politička volja institucija, na svim razinama, da se neki strukturni problemi počnu rješavati ili rješavaju odlučnije.