1013
Prikaza
0
Komentara
SLAVONSKI BROD - Nakon što smo u prošlom članku izradili analizu o doseljenima iz inozemstva na područje Brodsko-posavske županije u posljednjih pet godina, u ovom donosimo analizu o onima koji su u tom razdoblju odselili u suprotnom smjeru.
U promatranom razdoblju broj odseljenih iz Brodsko-posavske županije u inozemstvo je pao između 2019. i 2020. godine, s 2.073 na 1.436, pa je rastao dvije godine uzastopno (1.860 u 2021. i 2.157 u 2022.). Na kraju ponovno pada na 1.625 u 2023. godini. Dakle, bez obzira na sve veće potrebe domaćeg tržišta rada i sve bolji životni standard, iseljavanje iz Hrvatske je prisutno i danas.
U prošlom članku smo utvrdili kako je, po pitanju doseljenih, u svakoj od promatranih godina bila većina stranih državljana, posebice u 2023. godini. Kada je riječ o odseljenima, dolazimo do suprotne situacije. U svakoj od promatranih godina u inozemstvo su velikom većinom odseljavali hrvatski državljani: 89,9 % u 2019., 71,9 % u 2020., 79,3 % u 2021., 82,2 % u 2022. i 77,3 % u 2023. Takvi podaci su očekivani budući da ih određuje većina populacije, kako u ovom slučaju, tako i kod doseljenih.
Za razliku od zemalja iz kojih se useljava u Brodsko-posavsku županiju, koje su iz godine u godinu sve raznovrsnije, popis onih u koje se iseljava prilično je sličan, uz neke iznimke.
Naime, 2019. godine je uvjerljivo najveći broj odseljenih za odredište birao Njemačku (1415; 68,3 %), među kojima je samo jedan stranac. Slijede Austrija (123; 5,9 %) u koju su tada odselili samo hrvatski državljani te Bosna i Hercegovina (116; 5,6 %) s većinom odseljenih stranaca (69,0 %). Među ostalih devet su sve odreda europske zemlje. Njih šest je među najrazvijenijima u Europi (Švicarska, Švedska, Irska, Italija, Norveška i Ujedinjena Kraljevina) te Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija.
S vremenom se smanjuje udio odseljenih u Njemačku. Tako je 2023. riječ o 45 % (731), među kojima opet samo jedan stranac. Slijede Bosna i Hercegovina (220; 13,5 %) s većinom iseljenih stranaca (76,4 %), Austrija (197; 12,1 %) sa samo jednim odseljenim strancem, Švicarska (113; 7,0 %) sa samo odseljenim hrvatskim državljanima i Srbija (104; 6,4 %) s većinom odseljenih stranaca (85,6 %). Među ostalih devet je šest europskih (Kosovo, Italija, Švedska, Sjeverna Makedonija, Irska, Ujedinjena Kraljevina), Indija, Australija i Turska (kao euroazijska zemlja).
Na kraju ove dvodijelne analize može se reći da i Brodsko-posavska županija sve više postaje odredište stranih radnika te da istovremeno iseljavanje Hrvata u inozemstvo značajnije ne opada. Nastavit ćemo pratiti kako će se ubuduće kretati ovi podaci te kako će nositelji vlasti odgovarati na sve izraženiju depopulaciju, narušenu dobru strukturu stanovništva i manjak radne snage.