VRPOLJE - rije tri godine godine u Vrpolju je osnovana Braniteljska socijalno-radna zadruga Slavonija koja okuplja 13 pčelara iz Brodsko-posavske, Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije, piše Agroklub.

"Mi naš med prodajemo na kućnom pragu, tržnicama, poznatim kupcima, nešto i na veliko, ali smo nezadovoljni otkupnim cijenama. Za med od uljane repice neki otkupljivači nude samo 14 kuna za kilogram, za bagremov do 28 kuna s odgodom plaćanja od 60 dana."

"Udružili smo se ponajprije da za potrebe svojih pčelinjaka, za naših oko 1.000 košnica, koliko ih sada imamo, proizvedemo kvalitetne satne osnove od voska i pogače za prihranu pčela. Da znamo sa čime pčelarimo, jer smo vidjeli da na tržištu ima jako loših proizvoda, da se, recimo, u satne osnove stavlja svašta, a često vrlo malo kvalitetnog voska, pa je nabava kvalitetnih satnih osnova bio jedan od većih problema koji nas je mučio kao pčelare. Dobili smo i 85 košnica u kojima ćemo napraviti zadružni pčelinjak, a u budućnosti ih planiramo oko 200", kaže predsjednik Zadruge Nikica Sever.

Dodaje da Zadruga uspješno surađuje s jednom tvrtkom iz Srbije za koju u Hrvatsku uvozi pčelarsku opremu koju prodaje po sajmovima od Gudovca, Pazina, Vinkovaca, Splita.

Značajna potpora bio im je nepovratni iznos od 150 tisuća kuna koji im je osiguralo Ministarstvo branitelja za nabavku linije za proizvodnju satnih osnova i liniju za njihovo ožičavanje.

Proizvode obične i armirane satne osnove

"Naša linija dnevnog je kapaciteta 120 kilograma voska, a sastoji se od nekoliko komponenti. Najprije vosak iz košnica, kojeg pretopimo, steriliziramo zagrijavanjem na 125 stupnjeva Celzijevih, kako bismo uništili moguće zaraze. Zatim ga pretačemo i održavamo na temperaturi od 72 stupnja, koja je potrebna za lijevanje satnih osnova. Dalje sve ide automatski do valjaka koji utisnu mustru pčelinjeg saća. Na kraju se sve siječe i pakira", kaže Sever i dodaje da rade i armirane satne osnove u koje odmah utapaju žice. Tvrdi da su one bolje i postojanije od dosadašnjih klasičnih, te da za njima vlada sve veće zanimanje. Problem je što pčelari tim armiranim satnim osnovama moraju prilagoditi okvire u koje ih stavljaju.

U malom pogonu Zadruge, koji je smještena u prostorijama pekare Sever, vlasništvo predsjednika Zadruge Slavonija Ivana Severa, trenutačno je zatišje, a uskoro će ponovno krenuti sezona proizvodnje satnih osnova i pogača za prihranu. Zadruga obavlja i uslužnu izradu tih proizvoda za ostale zainteresirane pčelare i jamči im dobru kvalitetu.

Zanimljivo je da se kod njih mogu nabaviti i plastične podnice za košnice sa hvatačima peluda. Ove godine imali su ih tisuću i većinu su rasprodali, sada očekuju iskustva pčelara u radu s njima.

Seleći pčelari, proizvode med, propolis i cvjetni prah

Dok sa Ivanom Severom koji se pčelarstvom bavi 4 i njegovim kolegom Dragom Čančarevićem, također članom Zadruge koji pčelari 3 godine, obilazim dio njihovih pčelinjaka doznajem da su se za relativno kratko vrijeme otkako se bave pčelarstvom, ozbiljno posvetili proizvodnji meda, ali i drugih pčelinjih proizvoda.

"Prve korake napravio sam u osnovnoj školi Ivan Filipović u sekcije pčelarstva, gdje sam se prvi put susreo sa pčelama. Pčelarstvom se bavim iz ljubavi, ali i iz potrebe. Sada imam 120 pčelinjih zajednica, planiram to proširiti i u međuvremenu se samo time baviti, jer smatram da proizvodnja meda, propolisa, cvjetnog praha i drugih proizvoda imaju perspektivu", kaže Nikica.

"Trenutno imam 80 košnica, za kratko vrijeme dosta sam toga proširio, uložio dosta novca u košnice i platforme, seleći smo pčelari, idemo na pčelinje paše od Iloka do Hrvatske Kostajnice, od uljane repice, bagrema, amorfe, lipe, suncokreta do kestena i drugih paša", kaže Čančarević koji pčelari i sa zanimljivim tipom košnica koje je sam izradio.

Zadovoljni potporama za ulaganja u pčelarstvo

"U pčelinjak sa 120 košnica, platforme za njihov prijevoz, kamiončić i drugu opremu uložio sam do sada između 150 i 200 tisuća kuna. Moram ovom prilikom pohvaliti državu, jer se preko Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju vraća i do 80 posto na uloženi iznos, kada se odbije PDV. To je zaista za svaku pohvalu, jako sam zadovoljan takvom potporom i čudim se što tu mogućnost ulaganja i proširenja mnogi pčelari ne koriste. Nažalost, na drugoj strani, nama pčelarima nikako nije jasno zašto nam za tu dobru mjeru ne vrijede računi za opremu koju nabavljamo od 20. travnja do 1. kolovoza u godini. Primjerice, pokvari mi se vrcaljka u tom razdoblju, ja ne mogu kupiti novu, odnosno, ne prizna mi se račun za vraćanje uloženog ulaganja", razočaran je Sever takvom odlukom mjerodavnih, nadajući se da će se nešto ipak promijeniti.

Inače, budući da sele, ovi pčelari su donekle zadovoljni ovogodišnjom pčelarskom sezonom. Najbolje im je medio bagrem, Sever kaže da je tog meda izvrcao oko 18 kilograma po košnici, a ukupno je proizveo oko 3,5 tona meda.

Nijemci zainteresirani za slavonski med

Od problema koji ih muče, kao i većinu pčelara u Hrvatskoj, ističu prekomjeran uvoz meda sumnjive kvalitete iz Kine, Ukrajine i drugih dalekih država koji se miješa sa malim količinama domaćeg i koji ruši cijenu kvalitetnom domaćem medu.

"Mi naš med prodajemo na kućnom pragu, tržnicama, poznatim kupcima, nešto i na veliko, ali smo nezadovoljni otkupnim cijenama. Za med od uljane repice neki otkupljivači nude samo 14 kuna za kilogram, za bagremov do 28 kuna s odgodom plaćanja od 60 dana. Zato se snalazimo kako znamo i umijemo", kaže Drago Čančarević.

Naši domaćini, članovi slavonskobrodske Pčelarske udruge Zrinski, kažu da je njihova Zadruga Slavonija iz Vrpolja kontaktirala sa nekim tvrtkama iz Njemačke koje su zainteresirane za kupnju i pakiranje slavonskog meda. Ali njima, kažu, trebaju veće količine meda ujednačene kvalitete, a to je, barem za sada, malo teže organizirati na našem području. Nadaju se da će kao udruženi zadrugari lakše rješavati i prodaju meda, propolisa, cvjetnog praha i drugih proizvoda. No, trenutačni stupanj razvijenosti Zadruge iziskuje i profesionalca koji će se time baviti, a njihovi članovi za sada sve uglavnom rade na volonterskoj bazi.