Novu kolumnu koja će po svemu sudeći izazvati nove kontraverze započeti ću citirajući Petera Tota-Đerđa: "Potpuno je jasno zbog čega je šef kabineta Ureda za zaštitu okoliša u Federaciji, Tomislav Lukić, na SBPlusu, ovih dana tako oštro obrušio se na plinofikaciju Rafinerije! .
Držeći kako svi koji komentiraju moje kolumne zaista ih i pročitaju, uz najbolju volju, Tot-Đerđov komentar ne mogu tretirati dobronamjernim - jer ja u svojoj kolumni o plinofikaciji rafinerije kažem slijedeće: „Dakle, iza velike brige za stanovnike Slavonskog Broda, ustvari, krije se veliki biznis, protiv kojeg nemam ništa osobno. Od plinovoda bi svi imali koristi. Tvrtke koje će raditi pripremu dokumentacije i izvoditi radove, trgovci plinskom opremom, Rusi svakako, distributeri plina, države, pojedinci. Dakle, ekonomski je to vrlo značajan projekt. Čak što više, podržavam ga". Pri tom mislim na procese plinofikaciju koja će svakako doprinijeti smanjenju zagađenja, ali u vrlo malim razmjerima. Nikako u količini od 50-60% što se često spominje.
Mjerenje stanja kvaliteta zraka na našim mjernim postajama provodi se vrlo sofisticiranim uređajima koji se redovito umjeravaju i servisiraju. Dakle, podaci se mogu smatrati potpuno vjerodostojnim. Međutim, uređaji pokazuju stanje zraka samo u dvije točke u Slavonskom Brodu. Obje točke su izložena sa 50% svojeg djelovanja mjerenjem zagađenja koje dolazi iz susjedne države a sa 50% mjere naše zagađenja jer se obje nalaze na periferiji grada. Na njih polutanti koji dolaze iz Rafinerije nafte Brod mogu biti zabilježeni samo kada puše jugozapadni vjetar ili kada duže vremena nema vjetra.
Pogotovo je problematična SB2
koja se nalazi na parkingu ispred stadiona. Prilikom koncerta, utakmice ili
nekog drugog događaja na stadionu, bazenima ili u dvorani na parkingu bude
veliki broj vozila koja se pokreću u kratkom vremenskom intervalu. Još su
lošiji podatci kada se u blizini parkira stari autobus koji radi čekajući
sportaše. Sve to bilježi mjerni uređaj sa postaje SB2, u obliku satnih
odstupanja na koje naši aktivisti burno reagiraju.
(Izvor:Google Eart Pro)
O tome sam pisao 2012. godine. Tada sam i predlagao da ta postaja bude smještena oko bolnice, međutim nadležni su se odlučili za ovaj, po mome mišljenju posve nereprezentativan položaj.
Kako sam u prethodnoj kolumni najavio, usporediti ću zagađenja benzenom i sumporvodikom koja karakteriziraju rad rafinerija i u pravilu se u atmosferi pojavljuju u blizini ovakvih pogona. Na slijedećim grafičkim prikazima je stanje H2S sumporvodika u Slavonskom Brodu, Sisku i Rijeci u proteklih 15 dana. Iz grafikona je vidljivo kako rezultati na mjernim postajama u Rijeci i Sisku pokazuju puno lošiji zrak nego što su ga zabilježile naše postaje (s naših mjernih mjesta sam uzeo lošije rezultate). Na našoj mjernoj postaji zabilježeno je šest točaka kada je na uređaj došao zrak koji u sebi sadrži sumporvodik ali, u prosjeku, stanje zraka je bilo dobro. Međutim, sa mjerne postaje iz Siska stanje zraka, koji u sebi sadrži sumpor vodik, je u kontinuitetu loše zbog čega građani svakodnevno udišu zrak loše kvalitete. Stanje u Rijeci je vrlo slično, ali što će zabilježiti mjerne postaje uvelike ovisi u vjetrovima koji pušu taj dan. Dakle, u blizini svake rafinerije stanje kvaliteta zraka u odnosu na sumpor vodik je gotovo identično loše. Da bi čitatelji shvatili, modul koji mjeri sumpor vodik ne ugrađuje se na postaje koje nisu u blizini rafinerija, jer ovog oblika zagađenja drugdje i nema u značajnijim količinama.
Sa benzenom je situacija drugačija. Kako sam već napisao u prethodnim kolumnama, grupa aromatskih spojeva koji se na postajama iskazuju u ukupnoj količini kao benzen, ne dolazi samo iz rafinerija nego i iz prometa, pa se mjeri i u gradovima. Iz sljedećih tablica je vidljivo stanje kvalitete zraka u odnosu na benzen u Slavonskom Brodu, Sisku Rijeci i Zagreb (Mjerna postaja Vukovarska). U zadnjih 15 dana, najbolje stanje zraka je bilo u Slavonskom Brodu. Ova činjenica nikako ne znači da mi nemamo izvor zagađenja, nego znači da u proteklih 15 dana nije puhao vjetar koji bi na mjernu postaju donio zrak kontaminiran benzenom.
U proteklom periodu, naša postaja je zabilježila samo naš benzen koji dolazi iz prometa. Dana 3., 5. i 9. listopada vjetar je na našu postaju donio veću količinu zraka sa benzenom. Iste te dane bilježimo i povećanu količinu sumporvodika. Budući da sumporvodik samooksidira, u te dane bilježimo i povećanu količinu sumpordioksida koji, dakako, može dolaziti i iz ložišta Rafinerije nafte Brod.
Uz standardno naše lebdeće čestice, 3. listopada bilježili smo i prosječno neznatno povećanje količine lebdećih čestica u zraku. Dakle, kvaliteta zraka koji udišemo u Slavonskom Brod uvelike ovisi o stanju atmosfere. Osuđeni smo živjeti u blizini jednog velikog zagađivača.
Iz priloženog je potpuno razvidno kako smo mi stanovnici Slavonskog Broda, u proteklih 15 dana, udisali bolji zrak nego stanovnici Zagreba, Siska ili Rijeka. Ovoj činjenici nisu dali svoj doprinos Peter Tot-Đerđ, Ivan Čermak, HDZ ili brodski gradonačelnik Mirko Duspara. Možemo zahvaliti dragome Bogu što nam je dao takvo vrijeme u proteklih 15 dana.
Kada bi ovakvu analizi napravili za cijelu godinu, došli bismo do vrlo sličnih rezultata. U našem gradu najčešće puše istočni i sjeverni vjetar, a vrlo rijetko jugozapadni ili nema nikakvog strujanja zraka. Kao što sam najavio u prvoj kolumni, iz ovoga ciklusa vrlo lako je dokazati da zrak koji, u prosjeku udišemo, nije najlošije kvalitete, ne gušimo se (živi smo), ali da živimo u neposrednoj blizini izvora velikog zagađenja naša je nesreća.
Sami sebi nametnuli smo zaštitni znak (brand) najzagađenijeg grada u Hrvatskoj, a to zaista nismo. Kako se politika duboko umiješala u ove procese, a aktivisti (okolišni i politički) svjesno ili nesvjesno, stavljaju se u funkciju takve politike, ili krupnog kapitala, sve se više udaljavamo od rješenja.
Mnogi od navedenih, bezrazložno, umislili su kako su nešto riješili.
I ovo zadnje, s plinofikacijom kroz produktovod - koji je izgrađen prije pedesetak godina, a izvan funkcije je gotovo dvadeset pet godina - puno je prijepora. Mogao bih i o ovom napisati cijelu kolumnu. Nigdje nam nitko nije objasnio u kakvom je stanju taj produktovod (korozija) koji ne radi tolike godine. Možda mi živimo u neznanju jer, svi koji trebaju biti pripremljeni (odabrani) za projekt plinofikacije, bili su spremni u trenutku izvještaja hrvatske Vlade.
Drago Hedl je svoju kolumnu (pa ću i ja svoju) završio krasnom misli: "Čuvajte se političara i kad darove nose".
U slijedećoj kolumni, pokušat ću građanima približiti kako Rafinerija emitira tu količinu polutanata i što nam je činiti!
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
PeterTDj14.10.2017. u 13:36
Ovaj mjesec smo već nekoliko puta pisali na fejsu na stranici GI o tome da su na brodskim mjernim postajama izmjerene visoka satna koncentracija sumporovodika (iznad granične vrijednosti od 7 µg/m3). Pisali smo i ostalim zagađenjima (sumporov dioksid, lebdeće čestice... Prikaži svece PM2.5 i PM10) koja su ovih dana u brodskom zraku sve češća i čiji je uzročnik očigledno Rafinerija nafte Brod. Ujedno smo i zaključili da je sigurno riječ o aktiviranju zimske sheme! Nažalost paralelno s ovim objavama u kolumni Tomislava Lukića o brodskim onečišćenjima pojavila se njegova teza „kako smo mi stanovnici Slavonskog Broda, u proteklih 15 dana, udisali bolji zrak nego stanovnici Zagreba, Siska ili Rijeka. Što zaista ne stoji! Već smo spomenuli visoke satne koncentracije sumporovodika, ali moramo istaći satnu koncentraciju mjerenu početkom listopada na Jelasu od 123,7 µg/m3! Možemo navesti i visoke satne koncentracije sumporov dioksida mjerene u Sl. Brodu, pa i iznad granične vrijednosti od 350 µg/m3. Tako, samo u zadnja četiri dana 2 puta su kod Stadiona mjerene takve koncentracije; to od 495,6 i 431,7 µg/m3! Usporedili smo i satne koncentracije lebdećih čestica PM10 mjerene u listopadu u hrvatskim industrijskim gradovima. Tako na mjernim postajama u Zagrebu (dvije postaja, treća nije mjerila PM10) nisu mjerene koncentracije iznad 70 µg/m3. U Sisku je mjerena 1 (jedna), u Osijeku 2 (dvije) u Rijeci 3 (tri) koncentracije iznad 70 µg/m3. U to vrijeme u Slavonskom Brodu kod Stadiona mjerene su dvadesetak koncentracije iznad 70 µg/m3! A posebno nas zabrinjavaju koncentracije mjerene zadnja četiri dana. Tada je mjerena i koncentracija lebdećih čestica PM10 od 132,7 µg/m3!
-
t299112.10.2017. u 14:56
Gospodin Lukić 200 dana u godini udiše zrak s bosanskih planina, ne daje rješenja za smanjenje zagađenja zraka u Slavonskom Brodu, a u svojim kolumnama nam kao iskusan političar sugerira da nam zrak nije zagađen kao u velikim gradovima, samo... Prikaži sve se trebamo naviknuti na njegovu kvalitetu.
-
PeterTDj12.10.2017. u 12:44
Zaista s g. Tomislavom Lukićem ne vrijedi polemizirati. Ne, naročito na ovaj način jer i nakon što su se iz nama dostupnih informacija vidjelo, da sve ono što je Lukić iznio u svojoj drugoj kolumni, u biti dan-dva prije je... Prikaži sve proklamirano od BH-Gasa, evo nova Lukićeva kolumna gdje on analizira stanje brodskog zraka u nekih 15-ak dana i uspoređuje te podatke sa mjerenim podatcima na ostalim važnijim mjernim postajama u RH! Pa iz svega želi izvući za njega zadovoljavajući zaključak. Baš zbog već spomenutog, vratimo se na prošlu Lukićevu kolumnu! Moramo odmah podvući da na webu zaista piše i mi smo to pročitali na business-magazine.ba: “da se BH-Gas oštro protivi bilo kakvim parcijalnim rješenjima i konekcijama na tačci Brod“… Dok je u kolumni pisalo: izgradnjom plinovoda za Rafineriju nafte u Bosanskom Brodu, na velika vrata otvara se mogućnost plinofikacija Republike Srpske, u kojoj niti jedan grad nema plinsku mrežu. Stidljivo, u kuloarima, govori se o plinovodu dolinom rijeke Bosne do Zenice, a vjerojatniji je ogranak za Banja Luku. … Dakle, iza velike brige za stanovnike Slavonskog Broda, ustvari, krije se veliki biznis.". I to tako neovisno da su stanovnici Broda, i na jednoj i drugoj strani Save već 9 godina izloženi velikim zagađenjima iz Rafinerije nafte Brod! To nikako nije 'izmišljena kategorija'. Što više ako tome netko ne vjeruje, može potražiti prošlu tjednu izjavu g-đe Kosanović iz DHMZ-a izrečenu u emisiji HRT-a; Potrošački kod, gdje se govorilo o onečišćenjima u većim hrvatskim gradovima, gdje je ona ponovo podvukla, i tko zna koji put, da je Slavonski Brod najzagađeniji grad u Hrvatskoj. O tome govore i sva dosadašnja godišnja izvješća o onečišćenjima, koja izvješća možete pronaći na stranicama AZO-a.
-