PLINOFIKACIJA rafinerije se nastavlja. Drago Hedl, zajedno s Dusparom, podiže spomenik Azimovu, jer više neće biti zagađenja iz Rafinerije. U igru se uključio i general Čermak jer, gdje je velika lova, tu je i Crodux. Brodski aktivist Peter Tot-Đerđ, u komentarima ispod moje kolumne, tvrdi kako je zagađenje Rafinerije počelo prije osam godina i deset mjeseci.  Gospodina Tota-Đerđa, kao da je vrlo mlad, treba podsjetiti kako je Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu izgrađena 1892. godine. Mi stariji Brođani, kada smo se rodili u Slavonskom Brodu šezdesetih godina prošloga stoljeća, prvi zrak koji smo udahnuli bio je s okusom benzena i sumporvodika. Kao dječaci, kupali smo se u Savi po kojoj su plovile mrlje nafte. Na Poloju smo udisali „prekrasan čisti zrak" koji je dolazio iz kafilerije brpdske Veterinarske stanice i odlagališta komunalnog otpada s Vijuša koje se i danas tamo nalazi. Moja majka mi je kazala kako su prve riječi koje sam izgovorio bile: „Smrdi, smrdi, užasno smrdi". Dakle, zagađenje zraka u Slavonskom Brodu nije staro tek osam godina nego je puno, puno, starije. A sada ozbiljno.

Ako znamo da preko našeg graničnog prelaza godišnje, u oba smjera, prometuje oko četiri milijuna vozila, a da je intenzitet i zadržavanje vozila na prelazu upravo u onim vremenskim intervalima koje nam krivulja zagađenja pokazuje najveće, svaki vještak će ovo vrlo lako povezati.

Plinofikacija neće smanjiti benzen i sumporvodik u atmosferi

Zagađenje polutantima naftne industrije Bosanskoga Broda dolazi iz dvije vrste izvora. Prvi je proces tehnologije prerade nafte, dok je drugi emisija iz ložišta kojima se nafta zagrijava od 200 do 400^oC.

Iz procesa prerade nafte dolaze nam benzenski spojevi i sumpor vodik (grupa spojeva koji se pojavljuju u radu svake rafinerije). Ove spojeve građani osjete organoleptički jer imaju vrlo karakterističan miris. Oba spoja su u većim koncentracijama toksična. Benzen je otrovan i kancerogen, dok se vodik sulfid smatra otrovom širokog spektra, što znači da utječe na nekoliko različitih sustava u čovjekovom organizmu. Uz sve ovo, karakterizira ga vrlo neugodan miris kao da su u pitanju pokvarena jaja. Manje količine vodiksulfida mogu se naći u sirovoj nafti, ali ga u prirodnom plinu ima i do 90 posto. Spojevi benzena se mogu pojaviti u atmosferi kao produkt nepotpunog sagorijevanja u SUS motorima (stariji automobili i kamioni), dok se u prirodi vodik sulfid pojavljuje kao spoj koji nastaje nekim biološkim razgradnjama.

Kada se napravi plinofikacija Rafinerija nafte količina ovih spojeva u atmosferi ostaje ista jer dolaze iz procese prerade nafte. Plinofikacija neće na niti jedan način umanjiti količine benzena i sumporvodika  u atmosferi. Može samo povećati količine sumporvodika, jer će veći dio teškog ulja (mazut) koji će se pojaviti kada se isti zamjeni plinom biti desulfuriran, a sa tim se samo može povećati količina sumporvodika u atmosferi.

Plinofikacija utječe isključivo na procese emisije polutanata iz ložišta

Plinofikacija utječe isključivo na procese emisije polutanata iz ložišta kojih u rafineriji ima oko tridesetak, ako se uopće svi plinoficiraju. Najveća ložišta su peći za primarnu preradu nafte čiji dimni plinovi odlaze u atmosferu dimnjakom, kojeg svi vidimo, na visinu od 200 m. Druga ložišta su puno manjeg kapaciteta i predstavljaju manje izvore polutanata.

Prvi i najopasniji polutant, koji dolazi iz ložišta kada se kao gorivo koristi mazut, jeste sumpor dioksid. Njegova je izmjerena količina u Slavonskom Brodu nešto veća nego u drugim gradovima, ali ne prelazi granične vrijednosti. Kada bi se sav  sumporvodik, koji će nastati desulfurizacijom mazuta, preradio u sumpor, količina sumpor dioksida na brodskim mjernim postajama bi mogla biti nešto manja, ali ako se spali sumporvodik (zavisi od potreba za elementarnim sumporom na tržištu) ona će bit veća. Dakle, ponovo nema umanjenja zagađenja. O dušikovim polutantima ću pisati u slijedećoj kolumni.

Opasno je zagađenje lebdećim česticama

Lebdeće čestice kao izvor zagađenja dolaze i iz ložišta. U slijedeće dvije tablice pokazati ću kako izgleda zagađenje lebdećim česticama u Zagrebu i Slavonskom Brodu (izvor podataka: http://iszz.azo.hr/iskzl/index.html) Kako je iz dijagrama vidljivo, većina zagađenja lebdećim česticama dolazi od prometa jer je količina čestica gotovo identična u Zagrebu i Slavonskom Brodu. Po oscilacijama krive, vidljivo je kako je zagađenje u Slavonskom Brodu vezano za promet na graničnom prijelazu. Ako znamo da preko našeg graničnog prelaza godišnje, u oba smjera, prometuje oko četiri milijuna vozila, a da je intenzitet i zadržavanje vozila na prelazu upravo u onim vremenskim intervalima koje nam krivulja zagađenja pokazuje najveće, svaki vještak će ovo vrlo lako povezati.

Dakle, ovaj parametar se neće značajnije smanjiti na mjernoj postaji u Slavonskom Brodu.

Kao zaključak nameće se tvrdnja:

Plinofikacijom rafinerije nafte neće se umanjiti zagađenje Slavonskog Broda i okolice u gotovo niti jednom segmentu.

Ovo je dokaz kako se politika, po tko zna koji put, diletantski miješa u procese zaštite okoliša. Pod krinkom jedne velike laži, provlači se sasvim drugačiji proces. Prošli mjesec, s tri znanstveno stručna rada, sudjelovao sam na 3. Konferenciji o Procjeni utjecaja na okoliš Hrvatske udruge stručnjaka zaštite okoliša i prirode u Vodicama. U neformalnim krugovima, o Rafineriji razgovarao sam s visokim dužnosnikom Republike Srpske. Na moj pitanje: „Kako dalje?" on je kazao: „Pa eto, plinoficirajte rafineriju, mi nemamo ništa protiv".

U međuvremenu, oglasio se ruski veleposlanik u Hrvatskoj, Anvar Azimov, pa SBplusov kolumnist Drago Hedl, pa kolega Tot-Đerđ, a prvi put spominje se i general Čermak. Šanse za plinofikacijom Rafinerije se enormno povećavaju, s tim da će većinu troškova plinofikacije podnijeti Republika Hrvatska. Svi su zabrinuti za zdravlje Brođanki i Brođana i drugih građana Brodsko posavske županije.

Bitna im je plinofikacija republike Srpske, a ne Rafinerije

Izgradnjom plinovoda za Rafineriju nafte u Bosanskom Brodu, na velika vrata, otvara se mogućnost plinofikacija Republike Srpske, u kojoj niti jedan grad nema plinsku mrežu. Stidljivo, u kuloarima, govori se o plinovodu dolinom rijeke Bosne do Zenice, a vjerojatniji je ogranak za Banja Luku. Bosna i Hercegovine ima samo jedan plinski pravac snabdijevanja koji dolazi preko Drine iz Srbije kapaciteta jedne milijarde m3/godišnje. Ovaj plin dostupan je samo Sarajevskom kantonu.

Dakle, iza velike brige za stanovnike Slavonskog Broda, ustvari, krije se veliki biznis. Protiv kojeg nemam ništa osobno. Čak što više, podržavam ga. Ali nemojte nas sve skupa lagati. Nemojte zaštitu okoliša ponovo vezati za dnevno političke gluposti.

Kao spasonosno rješenje, ideja o plinofikaciji Rafinerije došla je iz Slavonskog Broda. Je li nam, pritom, netko podvalio kukavičje jaje? Je li netko od inicijatora ove ideje u službi krupnog kapitala?

Od plinovoda bi svi imali koristi. Tvrtke koje će raditi pripremu dokumentacije i izvoditi radove, trgovci plinskom opremom, Rusi svakako, distributeri plina, države, pojedinci. Dakle, ekonomski je to vrlo značajan projekt. Međutim, Brođanke i Brođani  nastavit će udisati smrdljivi zrak koji će, nesporno, nastaviti dolaziti iz Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu. 

Tek, više neće biti organizirani mali i veliki protestni skupovi koji su, dosad, bili sami sebi svrha.