SLAVONSKI BROD - Proizvodne hale, zasebni uredi i 'coworking' prostor - različite su opcije koje poduzetnicima-početnicima nudi Grad Slavonski Brod u novom poduzetničkom inkubatoru u Gospodarskoj zoni Bjeliš.

Pokazatelj je to da je Grad mislio na različite potrebe ljudi kojima će inkubator na nekoliko godina postati radno mjesto. I dok je prije dva mjeseca već počelo popunjavanje proizvodnih prostora u prizemlju i uredskih na prvom katu, Razvojna agencija koja upravlja Inkubatorom, ovaj je tjedan otvorila prijave za zakup radnih jedinica u 'coworking' prostoru.

U ponudi je deset radnih jedinica u velikom zajedničkom prostoru u kojemu će svatko tko ga koristi dobiti uredski stol i stolicu, računalo, monitor, printer i skener. Na raspolaganju su i zajedničke prostorije - kuhinja, sanitarni čvor, konferencijska dvorana te lounge zona.

Ta 'mjesta' u velikom zajedničkom uredu bit će moguće koristiti dnevno, tjedno, mjesečno ili godišnje. Osim gore navedenog, u cijenu su uključeni režijski troškovi, čišćenje i održavanje, komunalne i ostale naknade, brza internetska veza.

U nastavku donosimo cijene dnevnog, tjednog, mjesečnog ili godišnjeg najma takve radne jedinice.

Foto: Ž.G.

Korisno je objašnjenje dao Smartnet, a mi ga donosimo u nastavku.

Ideja koja stoji iza coworkinga je stvaranje suradnje i podržavanja zajednice koja potiče kreativnost, produktivnost i rast.

Ovi prostori pružaju pristup uredskim pogodnostima poput printanja, brzog Interneta i prostora za sastanke, stvarajući pristupačnu alternativu za freelancere (samostalne djelatnike, neovisne 'slobodnjake') ili startup-ove koji si ne mogu priuštiti tradicionalni najam uredskog prostora.

Koncept coworkinga započeo je upravo s freelancerima koji su željeli prekinuti svoju izolaciju dok rade sami kod kuće. Danas su coworking prostori najpopularniji među startup-ovima, malim tvrtkama i radnicima na daljinu.

Coworking im nudi priliku da se druže s ljudima sličnih interesa i prošire svoju mrežu poznanstava, dok i dalje zadržavaju neovisnost. Također, omogućuje tvrtkama koje imaju ograničene proračune da uštede troškove dijeljenjem troškova poput komunalnih usluga i najma.

Osim praktičnih prednosti poput uštede troškova i profesionalnih usluga podrške, coworking je poznat po poticanju osjećaja zajedništva među svojim članovima.

Iako coworking nije prikladan za sve – neki možda preferiraju potpunu privatnost, a ne izloženost pogledima ostalih u velikom otvorenom prostoru – koncept je stekao popularnost tijekom godina zbog relativno niskih troškova u usporedbi s tradicionalnim najmom ureda i alternativama poput rada od kuće ili kafića i knjižnica.

Koncept coworkinga prvi put se pojavio početkom 2000-ih godina, kada su neovisni radnici tražili alternativu radu od kuće ili skupom najmu uredskog prostora.

Godine 2005. softverski inženjer po imenu Brad Neuberg skovao je termin 'coworking'. Stvorio je koncept coworkinga kao način borbe protiv izolacije i usamljenosti rada od kuće, pružajući istovremeno zajednički radni prostor orijentiran prema zajednici za neovisne radnike.

Idea je brzo dobila na popularnosti među startupima i poduzetnicima koji su tražili pristupačno, ali i suradničko radno okruženje.

Coworking prostori nude ne samo fizički radni prostor, već i prilike za umrežavanje i suradnju s istomišljenicima. Kako se sve više ljudi počelo interesirati za ovaj model, novi coworking prostori niknuli su diljem svijeta, svaki nudeći svoju jedinstvenu zajednicu i sadržaje.

Danas postoji tisuće coworking prostora diljem svijeta koji se usredotočuju na različite niše i industrije. Od prostora usredotočenih na tehnologiju do kreativnih studija, postoji coworking opcija za svakoga. Očekuje se da će nastavak rasta rada na daljinu dodatno potaknuti potražnju za ovim zajedničkim uredima jer profesionalci traže fleksibilne opcije izvan tradicionalnih uredskih okruženja.