SLAVONSKI BROD - Ako je promatramo u kontekstu zemalja u okruženju, pogotovo onih istočno i južno od nje, najnovija članica Europske unije, Schengena i eurozone ne stoji uopće loše. Već ove tri navedene asocijacije dopuštaju da se u Hrvatskoj kaže, makar i tiho, „Eppur si muove“. Ovo treba imati na umu jer regija za neku zemlju nije tek geografski podatak, nego i „obitelj“ koja ima značajan utjecaj na njezinu ekonomiju i društvo.  

To je za Hrvatsku danas, dakako, samo jedna, mnogi će reći manje važna perspektiva. Ekonomska logika nalaže da se upoređuje uvijek s boljima. Ulazak Hrvatske prvo u EU, potom i u eurozonu „razgolitio“ je Hrvatsku među ostalim članicama „ugledne“ europske „familije“ u pogledu nekih važnih pokazatelja, prmjerice, prosječne neto plaće.

Prvi na Balkanu, posljednji u EU

Pokazalo se da hrvatski građani u „najljepšem dijelu mjeseca“ na računima gledaju, u prosjeku, najmanji iznos od svih ostalih iz eurozone. Bio je to jedan od nekoliko „hladnih tuševa“ za hrvatske građane, pogotovo „eurofile“, koji su doprinijeli „otrježnjenju“ nakon niza nesumnjivih hrvatskih uspjeha s europskim prefiksom.

Posebno je „bolno“ kada se pokazatelji kombiniraju, pa ispadne da, npr. Nijemac s prosječno triput većom neto plaćom isti proizvod u Lidlu plaća za trećinu ili upola manje. Hrvatma možda još i teže pada po mnogočemu realnija i indikativnija usporedba sa Slovencima, s jednako „teškim“ zaključcima.

Ali to je zasad realnost i „psihološka“ cijena tranzicije u jednu od najuspješnijih i najrazvijenijih političko-ekonomskih asocijacija u svijetu. U ovoj „priči“ definitivno je bolje biti „drugi“ pa i „posljednji u Rimu“ nego „prvi u Galiji“.

Prema dostupnim podatcima, a to su za 2021. i 2020. godinu, Hrvatska je kao jedina članica eurozone s prosječnom neto plaćom manjom od tisuću eura (konkretno, 947 eura), bila na posljednjem mjestu u tablici. Nije naročita utjeha ni moguće pomjeranje za koje mjesto više ako bi se ovi podatci računali na malo drugačiji način.

Prosječna neto plaća u županiji

Najsvježiji podatci Državnog zavoda za statistiku govore da je prosječna neto plaća u Hrvatskoj, u razdoblju od srpnja do rujna 2022., ipak bila malo viša - 7626 kuna ili 1012 eura.

Brođanima, odnosno žiteljima Brodsko-posavske županije ipak je važniji podatak za njihovu jedinicu. Prosječni neto tu je, u istom razdoblju, bio niži i od spomenutog hrvatskog iz 2021. S prosječno 895 eura (6746 kuna) mjesečno na računima, stanovnici ovog dijela eurozone bili su među najmanje plaćenima; naravno, možemo pretpostaviti da u cijeloj eurozoni ima lokalnih jedinica s manjim prosječnim neto iznosom.

U „realnijem“, hrvatskom kontekstu, prosječni neto Brodsko-posavske županije stoji nešto bolje. Jedna je od osam od ukupno 20 jedinica (ne računajići Grad Zagreb) u kojma je prosječna neto plaća od srpnja do rujna 2022. bila ispod 7 tisuća kuna. Osim toga, razlika u odnosu na županije gdje je taj iznos bio preko 7 tisuća kuna, nije naročito velika. No ipak ostaje činjenica da je i na razini „posljednjeplasirane“ Hrvatske, prosječna neto plaća u Brodsko-posavskoj županiji među nižima. Veću su imale, primjerice, i Požeško-slavonska i Sisačko-moslavačka županija.

Razlike po djelatnostima

U Brodsko-posavskoj županiji najbolje su plaćeni djelatnici zdravstva i socijalne skrbi, koji su, na primjer, u kolovozu 2022. primali prosječnu neto plaću od 1228 eura ili 9252 kune. Odmah iza njih su oni iz javne uprave i socijalnog osiguranja, s oko 1050 eura (7911 kuna), te radnici u prosvjeti, financijama, telekomunikacijama i tvrtkama za distribuciju energenata - svima njima prosječni neto u razdoblju od srpnja do kolovoza 2022. kretao se između 1000 i 1050 eura (od 7535 do 7911 kuna).

S druge strane „brijega“, najniži prosječni neto bio je u sektoru poslovanja nekretninama (681 euro ili 5130 kuna u rujnu 2022.), administraciji i pomoćnim uslužnim djelatnostima (703 eura ili 5297 kuna, isti mjesec) te poslovima posluživanja hrane i pružanja smještaja (720 eura ili 5424 kune, isti mjesec).

Prosječna neto plaća velike većine ostalih radnika u Brodsko-posavskoj županiji iznosila je između 750 i 850 eura.

Životni standard

Podatak o prosječnoj neto plaći sam za sebe nije, međutim, dovoljan da bi se donio zaključak o životnom standardu. Svi znaju da je od samog iznosa na računu građaninu važnije što on njime „može“. Prema paritetu kupovne moći Hrvatska je, iako dosta zaostaje za EU prosjekom, ispred nekih zemalja eurozone koje je „šiju“ u pogledu prosječnog neta, npr. Slovačke i Grčke.

Iako se ponovno nameće zaključak da u ekonomiji nije sve uvijek „crno-bijelo“, pozicioniranje Hrvatske, a unutar nje i Brodsko-posavske županije, na dno raznih ekonomskih „euroljestvica“, ipak je „red flag“ da se nešto mora mijenjati.