Jučer se o ulasku Hrvatske u šengensku zonu, s početkom sljedeće godine, pozitivno očitovao, uvjerljivom većinom, Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) Europskog parlamenta. Izvjestitelj Paul Rangel pritom je utvrdio da Hrvatska ispunjava sve za ulazak nužne uvjete.  

Tako će i Slavonski Brod postati jedna „kula“ na „antemurale europensis“, što će veći izazov, kao i dosad, biti za putnike iz suprotnog smjera, tj. iz Bosne i Hercegovine, bilo da je riječ o njenim državljanima ili migrantima.

Podsjetimo, prema odluci EU, putnici iz trećih zemalja (koje nisu članice EU ili Schengena) ishodit će od Hrvatske, pomoću tzv. ETIAS sustava, dozvolu za boravak na njenu teritoriju. Usluga će, zahvaljujući mobilnoj ili računalnoj aplikaciji, biti brza, ali i, unatoč pojedinim suvišnim negodovanjima, jeftina. Naime, jedno odobrenje, s kojim će se po Hrvatskoj slobodno moći kretati pune tri godine, koštat će ih malo više od dva eura po godini. Dobra je vijest za Bosance i što će ta odredbe stupiti na snagu tek za otprilike godinu dana, ali bi je oni, zapravo, trebali priželjkivati jer će im putovanje biti znatno olakšano, npr. manjim čekanjima na granici, kad budu dolazili u „Colosseum“ u šoping.

Osobe s dvojnim, hrvatsko-bosanskohercegovačkim državljanstvom, u Hrvatsku, odnosno u Schengen ulazit će kao hrvatski državljani, dakle slobodno, i bez potrebe za spomenutom ETIAS dozvolom.

Posebno pitanje sigurnosti za šengenske vanjske granice predstavljaju migranti, kojih je sve više i u Slavonskom Brodu, o čemu smo, potaknuti reakcijama građana, nedavno pisali. Ulazak Hrvatske u ovu asocijaciju dodatno će postrožiti kontrolu kojoj je cilj sprječavanje njihovih ilegalnih ulazaka.

Ovo je inače bila „vruća tema“ u Europskom parlamentu, od koje se nekima iz hrvatske Policije i ministru Božinoviću možda „štucalo“. Naime, pojedini su se eurozastupnici, lijevi i liberalni, kritički osvrnuli na navodno nehumano postupanje hrvatskih pograničnih djelatnika s migrantima unazad nekoliko godina. Među njima je najoštrija bila ljevičarka Clare Daly, prepoznavši, u otvaranju šengenskih vrata Hrvatskoj, cinično nagrađivanje kršenja temeljnih ljudskih prava. Za nju izvješća o ovim slučajevima nisu upitna, dok se spomenuti izvjestitelj Rangel, u obrani odluke Europskog parlamenta, pozvao na pozitivne ocjene pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter, koja je, kako je dodao, migrantima sklona.

Bez jasnih dokaza, ali s obzirom na činjenicu da su se ovdašnji (hrvatski i bosanski) migranti žalili te da su nehumana ophođenja s migrantima zabilježena diljem Europe, teško je povjerovati da je to samo nečiji hir. Razumljiva je bojazan žitelja Slavonskog Broda od „tamnoputih“ skupina muškaraca koji tumaraju gradom (gotovo „amblematska“ scena suvremene Europe), ali ipak ne treba zaboraviti da ti ljudi ovdje nisu stigli „turistički“, odnosno da su ih iz njihovih domovina otjerale velike nesreće, siromaštvo i ratovi. Oni zato, možda i više no drugi, trebaju nadzor i pomoć, a ne dodatno poniženje. Na koncu, kako nam je potvrđeno iz Policijske uprave, na području grada nikakvih konfliktnih situacija dosad nije ni bilo - a nije svuda tako.

Druga je i jednako važna stvar, dakako, razmjer takvih nehumanih postupanja. Ako je bacanje u Savu ili batinanje migranata, kako tvrdi Rangel i, dakako, MUP, iznimka, a ne pravilo, u što nemamo razloga sumnjati, onda je zahtjev spomenutih parlamentaraca za stopiranjem hrvatskog ulaska u Schengen neutemeljen i pretjeran.

Brođani će pak, kao „povlašteni europejci“, od nove godine unutrašnje granice Europske unije, npr. slovensku ili mađarsku, prelaziti „bez zaustavljanja", dok će po benzin ili lijekove u Bosnu, preko vanjske granice, moći na isti način kao i dosad. Oni koji putuju na malo dalja europska odredišta, za ukidanje kontrola u zračnom prometu, trebat će se strpiti do kraja ožujka 2023. zbog nužnosti tehničke prilagodbe aerodroma.

Iz PU brodsko-posavske, sukladno prirodi tijela izvršne vlasti, nisu komentirali donesene i najavljene šengenske odredbe u vezi s prelaskom granice, ali su izrazili punu pripravnost za njihovu implementaciju i provedbu u praksi, svjesni činjenice na kakvom potencijalno opasnom mjestu djeluju.