SLAVONSKI BROD / POŽEGA - Brodsko-posavska i Požeško-slavonska županija, dio su nacrta Prometnog master plana funkcionalne regije Istočna Hrvatska koji obuhvaća cestovni, željeznički, javni, urbani, zračni i riječni promet, kao i javni prijevoz putnika te pješačko-biciklistički promet.

Master plan je dokument temeljem kojeg se provode promišljanja razvoja prometnog sustava, sukladno prostornim mogućnostima, zahtjevima gospodarstva i potrebama stanovništva. Pripremljen je za razdoblje od 2020. do 2030. godine te ima za cilj procijeniti i definirati buduće mjere (infrastruktura, rad i organizacija) u sektoru prometa, vezane za međunarodni i unutarnji promet u svim prometnim segmentima, neovisno o izvoru financiranja.

Predmetni Master plan predstavlja okvir za razvoj funkcionalne regije i usklađen je sa Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2030. godine i ostalim krovnim dokumentima u području prometa u Republici Hrvatskoj, a i na razini Europske unije.

Za područje dvije gore spomenute slavonske županije Planom je utvrđeno sljedeće:

- na području Požeško-slavonske više od 50 posto cestovne mreže ocijenjeno je ocjenama 3 do 5, dok je kod Brodsko-posavske županije to na 27 posto

- postoje prostori s neadekvatnom pokrivenošću cestovnom infrastrukturom, a kvaliteta cestovne mreže županijskih i lokalnih cesta općenito je loša

- izvan turističke sezone značajno je opterećena autocesta A3 te primarna prometna mreža u blizini većih gradova s prosječnim dnevnim prometnim opterećenjem većim od 10.000 vozila. Ostala primarna kao i cijela sekundarna i tercijarna prometna mreža slabo je opterećena, s prosječnim dnevnim prometnim opterećenjem manjim od 5.000 vozila

- s obzirom na broj kolosijeka, 22,9 posto pruga na području Istočne Hrvatske je dvokolosiječno (M104 Novska-Tovarnik - DG), a na pruzi L205 Nova Kapela-Našice izvan prometa je dionica od kolodvora Čaglin do otpremništva Našicecement u duljini od oko 19 km (2,6 posto pruga)

- promet vlakova na 74 posto željezničkih pruga na području regije regulira se u kolodvorskom razmaku, što znači da se između susjednih kolodvora na istom kolosijeku/pruzi u isto vrijeme smije nalaziti samo jedan vlak, a dopuštenja i odjave (za promet vlakova) daju se putem telekomunikacijskih i signalno-sigurnosnih uređaja

-kada je u pitanju željeznička mreža, Istočna Hrvatska ima 55 kolodvora i 103 stajališta te pet državno-graničnih prijelaza

- linijski javni prijevoz putnika na području Brodsko-posavske županije obavljaju poduzeća Slavonija Bus d.o.o. Velika Kopanica, Autoprometno poduzeće d.d. Požega i Autotrans d.o.o. Cres članovi grupe Arriva, Autoprijevoz Davor d.o.o. Davor i Čazmatrans promet d.o.o član grupe Čazmatrans-Nova (na području BPŽ nalazi se 255 stajališta JPP, od toga 25 željezničkih i 230 autobusnih)

- javni linijski prijevoz putnika na području Požeško-slavonske županije obavlja poduzeće Slavonija Bus d.o.o. Velika Kopanica (207 stajališta, od toga 23 željeznička i 184 autobusna)

Ocjena cjelokupnog stanja u prometu je prilično loša, a razlog tomu autori Plana vide u slabom gospodarskom razvoju županija koji utječe i na ulaganja u prometni sustav. Posljedice su smanjeni kapaciteti za razvoj i održavanje cestovnog sustava.

Na prostoru RH postoje velike regionalne razlike u strukturi naseljenosti, funkcionalnoj razvijenosti i stupnju regionalnog razvoja. Ruralni prostor RH karakteriziraju negativni demografski, gospodarski i razvojni trendovi. S velikim brojem malih naselja raspršenih u razgranatoj, ali ne dovoljno ustrojenoj i povezanoj mreži, uzročno-posljedično je povezana slabija prometna dostupnost i nedostatna infrastrukturna opremljenost.

Sažeto u jednu rečenicu koja opisuje Slavoniju (i) kroz prometnu situaciju - Mladi iseljavaju iz Slavonije zbog loših životnih uvjeta, a loši životni uvjeti ne mogu postati bolji jer u tom dijelu Lijepe Naše živi premalo ljudi pa generatori poduzetništva i obrta odavno su utihnuli.