SLAVONSKI BROD - Često čujemo kako Sava za Slavonski Brod predstavlja veliki potencijal, no što to konkretno znači? Ako ostavimo po strani rekreaciju i sport, prva pomisao o nekoj „ozbiljnijoj“ djelatnosti, od koje bi grad imao značajne koristi, jest plovidba. Ali kad ste posljednji put na Savi vidjeli neki brod, recimo, s turistima?

- Stalno od kompanija dobivamo upite kada će pristanište, koje je u nadležnosti slavonskobrodke Lučke uprave, biti gotovo. To je za ovaj grad ogroman potencijal. Jedna je analiza pokazala da je u pet postojećih luka na Savi, Dravi i Dunavu, u trima županijama, 2019. zabilježeno oko 500 pristajanja i 60 tisuća dolazaka. Luka u Brodu primila bi ih 15 do 20 posto , a to onda znači i da bi ti gosti posjetili Korzo, Tvrđavu i ostale znamenitosti grada, ali i njegove okolice. Zanimaju ih rančevi, priroda, etnosela i tome slično. Ti posjetitelji u prosjeku se zadrže dva-tri dana, pa računajte koliko je to ljudi, noćenja, ručkova... - uvjeravala nas je Ružica Vidaković, direktorica Turističkog ureda TZ Brodsko-posavske županije, istaknuvši da je ključni trenutak izgradnja pristaništa, koje bi se trebalo nalaziti negdje u ravnini Lučke uprave ili vrlo blizu nje.

- Mogli bi takvi brodovi, doduše, pristati i uz neki improvizirani ponton, ali to nije pravo rješenje. „Čim pristanište bude gotovo, javite nam da vas uvrstimo u itinerere“ - to mi stalno govore iz agencija koje organiziraju riječne kruzinge. Radi se u pravilu o američkim i engleskim turistima koji kreću s Dunava, npr. od Budimpešte, ali je u Hrvatskoj sad početna luka Osijek. Često im je glavno odredište Jasenovac, pa bi se na tom putu mogli zaustaviti i u Slavonskom Brodu.

Sto pristajanja i 15-ak tisuća gosti godišnje stvarno bi gradu dalo jednu novu živost i dinamiku. Točnije, obnovilo ih, jer su brodovi (lađe, „šajke“, splavi, skele...) ovuda plovili od davnina, što je vjerojatno mnoge zbunilo te su pomislili da je grad ime dobio po njima.

Prvi je parobrod prošao kroz Brod, doduše bez zaustavljanja, davne 1838. godine, a otad su brodovi ovdje prolazili i pristajali sve češće, najviše radi opskrbe drvom i ugljenom te iskrcaja putnika. I tada je promet, kojemu su odredišta većinom bila Sisak i Zagreb, ovisio o njenu promjenjivu vodostaju.

- On se mijenja i na Dravi u Osijeku, ali to nije nikakav problem. U Slavonskom Brodu prometovalo bi se također u dijelu godine kad je razine vode pogodna - kazala je naša sugovornica.

Godine 1871. s jedne se parnjače, na putu za Veneciju, u brodsku luku iskrcao biskup Josip Juraj Strossmayer, velika hrvatska povijesna ličnost. Izvori svjedoče općenito o velikoj koristi koju su od „plovećih“ putnika, koji čak i nisu bili turisti, imali brodski ugostitelji.