Ovo pitanje se svakih nekoliko godina iznova postavlja u javnosti i uvijek iznova bude ponovno stavljen pod tepih. Primarni razlog tomu je što nema političke volje da se nešto takvo napravi jer su županije, kao i općine, savršena mjesta za uhljebiti politički podobne tj. stranačku glasačku mašineriju. Prije svakih izbora zapošljavanje u jedinicama lokalne i regionalne samouprave dramatično naraste, a broj zaposlenih u županijama je od 1997. do 2011. narastao za 162 %. Jednostavno se radi o kupovanju glasova ili ponekad kupovanju šutnje i političke poslušnosti.
Županije se financiraju iz nekoliko izvora: prihodima od imovine u vlasništvu županije, županijskim porezima (porezi na nasljedstva i darove, cestovna motorna vozila, plovila i automate za zabavne igre), prihodima od kazni i imovine stečene ovrhom zbog prekršaja na razini županije, prihodima od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u njenom vlasništvu, pomoći iz državnog proračuna i dijelom poreza na dohodak koji je zajednički prihod središnje države te županije, gradova i općina.
Sve državne funkcije treba nastojati spustiti na što nižu razinu, tj. na razinu koja će biti direktno uključena u problematiku kojom se bavi. Pojednostavljeno, za rješavati izgradnju lokalnih cesta u Sinjskom polju nije potrebno tražiti planiranje iz Zagreba. Za podizanje javne rasvjete u predgrađu Pule nije potrebno tražiti dopuštenje iz Zagreba. Svaka institucija koja odlučuje o određenom problemu od lokalnog interesa mora biti spuštena što je bliže moguće lokalnom građaninu i glasaču, treba biti smjenjiva i odgovorna neposrednom biračkom tijelu, a biračko tijelo mora biti što je više moguće upoznato s financijama, programima, zapošljavanjima tijela lokalne samouprave. Međutim, u praksi se pojavljuje problem da lokalni politički lideri praktički kupuju glasove s javnim novcima i time osiguravaju svoj reizbor te time cementiraju svoju političku moć i postaju lokalni šerifi.
Ako se predsjednik ne može biti više od dvaput zaredom, upravo iz razloga da ni jedna osoba ne postane premoćna da monopolizira demokratski proces kupnjom glasova, utjecaja i moći, zašto lokalni dužnosnici mogu ostajati na svojim funkcijama praktički do smrti? Automatska smjenjivost čuva demokraciju od despotizma i tiranije te treba mandate i lokalnih moćnika ograničiti na nekoliko mandata.
Hrvatska ima prevelik broj zaposlenih u javnom sektoru, koji je neto primatelj iz proračuna i sam po sebi neproduktivan. Stoga zaposlenici u privatnom sektoru ne moraju raditi samo sa sebe, umirovljenike (međugeneracijska solidarnost) nego i zaposlenike u javnom sektoru, kako liječnike i policajce tako i cijeli niz bespotrebnog administrativnog osoblja koje služi samo za kupovinu glasova i zadržavanje političke moći.
Naravno, to se ne može postići samo na županijskoj razini, jer je potrebna glasačka mašinerija od najmanje općine i naselja, pa sve do županije, da bi se stvorila struktura discipliniranog i lojalnog glasačkog tijela koje će da bi očuvalo svoje uhljebničke pozicije uvijek glasati za stranke koje im te pozicije omogućavaju. Predsjednik Instituta za javnu upravu dr. Ivan Koprić godinama se bavi tom problematikom i kaže da je barem 30 posto višak zaposlenih u jedinicama lokalne i regionalne samouprave.
Županije su dužne godišnje objavljivati planove proračuna po prihodima i rashodima te njihovim sastavnicama. Koristeći te podatke može se dobiti udio rashoda za zaposlene u ukupnim rashodima te usporediti županije prema tome koja politička opcija u njoj vlada. Županijsko vijeće je vladajuće tijelo županije i sastoji se od više vijećnika, stoga nije uvijek jasno tko vlada županijom, posebno zbog toga što je uobičajena praksa na županijskoj razini da se trguje glasovima i prelazi iz stranke u stranku. Rezultati su sljedeći:
Kao što vidimo, raspon je vrlo širok, od 7,33% u Ličko–senjskoj županiji do 52,75% u Brodsko–posavskoj županiji. Prosjek za svih 20 županija je 37,51%, što znači da više od trećine rashoda županija čine rashodi za zaposlene (plaće, doprinosi, naknade i sl.). Kako HDZ ima apsolutni primat u hrvatskoj politici kada se govori o županijskoj vlasi, teško se može uspoređivati po strankama, ali je jasno da manje regionalne stranke kao IDS i HNS u svojim županijama puno manje sredstava troše na zaposlene. Valja primijetiti da udio RZZ (Rashodi za zaposlene) u UR (ukupnim rashodima) nije povezan s brojem ljudi u županiji i postojanjem većih urbanih centara jer Splitsko–dalmatinska, Zagrebačka i Istarska županija imaju za 15-ak posto manji udio RZZ u UR.
Što mislite, izgledaju li vam ovi brojevi preveliki u odnosu na to koliko županije stvarno imaju ovlasti? Je li istinita teza da općine, gradovi i županije služe samo za uhljebljivanje politički podobnih i poslušnih te kupnju glasačke mašinerije? Je li moguće da Varaždinska županija svoje funkcije uredno obavlja s 9,86% udjela RZZ u UR te slovi kao jedna od najprivlačnijih županija za strane investicije i za male poduzetnike, a Brodsko–posavskoj je potrebno 52,75% udjela RZZ u UR kako bi obavljala svoje funkcije?
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
panonac26.05.2017. u 13:37
Borislav Stipić@ Gospodine Stipiću, niti Vas poznajem niti me je zanimalo tko se krije pod nickom pe_iur. Vaši komentari vezano za proračun BPŽ-a su bili toliko samouvjereni i detaljizirani (spominjanje AOP oznaka iz proračunskog obrasca na stranicama MIF-a da sam... Prikaži sveam u jednom trenutku pomislio da ste računovodstveni profesionalac u proračunskom računovodstvu te sam insinuirao da ste možda zaposlenik upravnog odjela za proračun i financije BPŽ-a i da manipulirate interpretacijom podataka. Nakon što ste me podsjetili da sam trebao provjeriti sadržaj na poveznici koju ste dali, to sam i učinio te sam ustanovio da ste ipak proračunsko-računovodstveni laik jer ste naveli podatke o veličini Rashoda za zaposlene (AOP 134+139+141) 87.014.762 (Ostvarenje 2010.); 89.509.997 (Ostvarenje 2011.); 88.201.484… koji su izvađeni iz tablice „Ukupno proračun županije, gradova i općina“, koja prikazuje zbrojene proračune Brodsko-posavske županije i oba grada te svih općina sa njezinog područja dakle kumulativ proračuna Brodsko-posavske županije kao jedinice područne samouprave i proračuna svih jedinica lokalne samouprave s njezinog područja. Ovakav podatak se nikada nigdje ne rabi i ovakav proračun na razini područne i lokalne samouprave ne postoji (ne donosi se) niti u smislu Zakona o proračunu niti u smislu Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave. Ni članak Branimira Perkovića iz Liberala.hr ne poštuje osnove statistike kao znanstvene discipline jer svaka tablica mora imati svoje ime (definiranje pojave koju opisuje) te vrijeme na koje se odnosi pa ne znamo na koji obuhvat proračuna i u kojem vremenu se odnosi. Iz navedenog razloga sam predložio da je najkvalitetniji podatak za mjerilo efikasnosti županijske administracije učešće rashoda za zaposlene(županijsku upravu) u izvornom proračunu županije kako sam i naveo u prethodnom komentaru te poveznicom uputio na odgovarajući članak. One koje zanima raspodjela ostatka izvornog županijskog proračuna upućujem na članak http://www.sbplus.hr/politika/lokalni_izbori_2017/zupanijske_tvrtke_i_ustanove_na_jaslama_izvornog_proracuna.aspx#.WSf-Hsb-uUl Da se mi komentatori ne bi više nadmudrivali oko proračunskih veličina županijskog proračuna predlažem glavnom uredniku ovog portala da zatraži od županijskog odjela za proračun i financije da na stranicama Županije, a možda i na portalima kao sponzorirani članak objavi poučni članak o sastavnicama županijskog proračuna te pojasni i interpretira izvršenje proračuna za 2016.g. Mišljenja sam da bi to prema nama poreznim obveznicima koji punimo taj proračun bilo korektno. Do tada evo poveznice na financijska izvješća BPŽ za 2016. g. http://www.bpz.hr/dokumenti_3/proracun_i_financije/financijska_izvjesca_za_2016g/default.aspx#.WSgFoMb-uUk
-
X_faktor26.05.2017. u 10:59
@Stipic- na taj komentar sam najvise i mislila. Ali pe_iurovi komentari su ostriji i cesto nelogicni, vrlo navijacki. Poput marketinghr-ovih komentara koji vodu tjera na svoj mlin. Tebi to ne treba, jer si pod svojim imenom bio otvoren, diirektan. Ne... Prikaži sve slazem se cesto, zapravo vecinom, sa nekim tvojim stavovima, ali sam imala respekt prema komentatoru. Netko tko je prisutan, cesto komentira. Imao si par ispada i pod svojim imenom, isprovociran, okej. Ne znam zasto ti je pe_iur trebao.
-
BStipic26.05.2017. u 10:43
x_faktor@ nakon nekoliko potpisanih komentara pod s člankom "Plenković otjerao tri Mostova" nastavio sam komentirati pod nickom. Jedini razlog je što, a to se vidi i iz navedenog članka, se neki komentatori ne drže teme i argumenata (a u mjesto... Prikaži sveo argumenata neprestano opetuju vlastita a jedna te ista mišljenja) nego se usmjeravaju na osobu i osobnost pa se gubi svrha komentiranja. Prisjetio sam se većine komentara u zadnjih mjesec dana, i svaki od njih sinoć sam potpisao tako što sam na još jedan komentar u čitavom nizu sličnih koji se bave time tko me (kao osobu koja je iza nicka) plaća, čiji sam igrač, gdje radim, kada liježem, kada ustajem etc... odgovorio imenom i prezimenom. I ni jednog svojeg komentara se ne stidim. Jesu li neki mogli biti uljuđeniji? Jesu. Onaj koji ni sada ne bih mijenjao je moja reakcija na spominjanje članova obitelji jednoga kandidata. Bio sam, osupnut, ljut, a ljut sam i sada i jednako bih reagirao. Na većinu vulgarnosti koje su mi kao osobi pod nickom upućene nisam reagirao ili nisam reagirao na jednak vulgaran način. I dalje ću nastaviti komentirati, i dalje ću kritizirati one koji nisu ispunili svoj zadatak, a podržavati one za koje se nadam i vjerujem da ga ispuniti mogu. Meni je, kao i većini drugih, stalo do ovoga Grada i takav stav svjesnog i savjesnog građanina obvezuje na ovakvo ili onakvo djelovanje. Pa i javno. U aktivnoj politici bio sam davno i vrlo kratko, nisam član niti jedne stranke i nisam na svim izborima glasovao za istu stranku i za kandidate iste stranke. Jednostavno - ne smatram se dijelom čopora.
Prikaži sve komentare
-