SLAVONSKI BROD - Hrvatski suci, baš kao i državni dužnosnici, muku muče s ispunjavanjem imovinskih kartica; pokazalo se to nakon što je javnosti omogućeno zaviriti u imovinsko stanje državnih odvjetnika i sudaca, piše Drago Hedl za Telegram, čiji članak u cijelosti prenosimo. Tako je donedavni predsjednik Županijskog suda u Slavonskom Brodu, a danas sudac tog Suda, Mirko Svirčević, u imovinsku karticu zaboravio upisati jednu od svojih vikendica.

Svirčević je uz obiteljsku kuću u Slavonskom Brodu, stečenu na zanimljiv način (o čemu je Telegram pisao sredinom prošle godine), u imovinsku karticu prijavio i kuću za odmor u Bukovlju (100 m2) te veliku kuću za odmor na Visu od 230 metara četvornih. Ali, zaboravio je i kuću za odmor u Vranovcima, naselju u općini Bukovlje, nadomak Slavonskog Broda, u Brodsko-posavskoj županiji. Svirčević je doduše u imovinskoj kartici naveo dva voćnjaka u Vranovcima, kupljena još 2007., ali ne i kuću za odmor na jednom od njih.

Voćnjaci, čiju je vrijednost procijenio na 20.000 kuna ukupno, nalaze se na dvije spojene katastarske čestice, veličine 730 metara četvornih. Ali, ondje je i zidana katnica, koju Svirčević nije prijavio u imovinskoj kartici. Na drugi kraj voćnjaka, pak, postavio je drvenu klijet, nalik jednoj od kuća u Topuskom gdje je svojedobno imao vikendicu koju je kasnije zamijenio za kuću na otoku Visu.

Zanimljiva i imovinska kartica šefa Općinskog suda u Brodu

Jednako je zanimljiva i imovinska kartica Vedrana Pavelića, predsjednika Općinskog suda u Slavonskom Brodu. Dok ostali suci u svojim imovinskim karticama u rubrici ”način stjecanja” upisuju kako su do stanova ili kuća došli otkupom stanarskog prava, nasljeđivanjem, darovanjem, kupoprodajnim ugovorom, samostalnom izgradnjom, zamjenom ili, pak, ugovorom o doživotnom uzdržavanju, Pavelić je napisao kako je do svog stana, penthouse-a od stotinjak kvadrata u Slavonskom Brodu, došao ”ugovorom o uspostavljanju etažnog vlasništva”.

Telegram je u srpnju prošle godine opširno pisao o načinu na koji je Pavelić došao do tog stana. Iz dokumenata koje je Telegram imao, vidjelo se kako Pavelić jedino može dokazati da je za stan (prema njegovoj procjeni) vrijedan 745.000 kuna, platio nevjerojatnih 8.000 kuna! Nije mogao pružiti ni jedan drugi dokaz o uplati, a prema onome što je tvrdio u odgovoru Telegramu, kupnja stana odvijala se unutar rodbinsko-prijateljskog kruga, a sve se plaćalo u gotovini, temeljem usmenih dogovora.

Sudac Pavelić, pravdajući se protekom vremena, čak nije mogao reći ni koliki je porez platio, niti je mogao predočiti dokument o plaćenom porezu. Zato u svojoj imovinskoj kartici i nije mogao napisati da je stan stekao na neki od uobičajenih načina kako su to naveli drugi suci, već je u rubriku o načinu stjecanja upisao ”ugovor o uspostavljanju etažnog vlasništva”.

Može li se nekretnina steći uspostavljanjem etažnog vlasništva?

Sudska vještakinja koju je Telegram zamolio pojašnjenje može li se nekretnina, u konkretnom slučaju stan, steći ugovorom o uspostavljanju etažnog vlasništva pojasnila je kako ugovor ili sporazum o uspostavi etažnog vlasništva mogu sklopiti samo osobe koje su prethodno stekle suvlasništvo na nekretnini.

"Etažiranje se provodi kako bi zajedničku imovinu (suvlasništvo) pretvorili u razdijeljenu, etažiranu, imovinu. Prema tome, najprije morate nešto steći da biste to mogli dijeliti”, kazala je Telegramova sugovornica. Ipak, krajnje je neobično da sudac Pavelić, koji je jedno vrijeme bio šef zemljišno-knjižnog odjela u Općinskom sudu u Slavonskom Brodu to ne zna, pa kao način stjecanja stana navodi ugovor o etažiranju.