"Hvaljen Isus, čestitam vam Badnjak, Adama i Evo. Kucilo se, macilo se, prasilo se, janjilo se, jarilo se, ždribilo se, kotilo se, leglo se. Koliko ima na nebu zvizdica, toliko bilo u domu pilića", tim tradicionalnim pozdravom i dobrim željama upućenim domaćinu, ranom zorom na Badnje jutro u mnogim slavonskim domovima oživi običaj položaja. Njeguju ga i danas u Budrovcima, selu nedaleko Đakova i u domu Marka Slobođanca.

"Položaj je muško dijete koje, zapravo, sve te želje govori. U narodu je vjerovanje da muška osoba donosi sreću. Zato se žensko dijete ni u kom slučaju ne smije pojaviti nekom prvo u kući i ne ide se u goste ženske nikada ujutro rano nego se baš čeka položaj", pojašnjava Slobođanac.

Za lijepe želje koje mu je uputio položaj, domaćin uzvraža prigodnim darovima.

"Domaćin bi položaja posuo raznim žitaricama - kukuruzom, ječmom, zobi i već što bi se našlo u domu priređeno za tu priliku, a svakako bi se to dijete darivalo. Ako je iz bliže obitelji, dobilo bi oko vrata kobasicu, novaca, bombona ako bi se našlo, suhog voća, kalotina", nabraja Slobođanac.

Za badnje jutro u Slavoniji običaj je piti mednu rakiju i jesti posna jela.

"Jeo se gnjeckavi grah, pogača, dosta voća ili tikva", ističe Slobođanac. Piše Mario Kladarić, Radio Đakovo/Media servis, a prenosi glas-slavonije

Kako se nekad slavio Božić u Slavoniji?

- Božić se u svakom dijelu naše domovine obilježava na poseban način. Osječanke Dunja i Petra prisjetile su se kako se obilježavao Božić u Slavoniji. Bilo je to vrijeme za obitelj, kaže Petra...

"Uživali smo u tom obiteljskom ozračju. Članovi obitelji su dolazili kod nas pa smo svi bili zajedno već par dana prije Božića, a posebno na Bandjak kada se kiti bor pa se išlo na polnoćku"

Dunja se vratila u rano djetinjstvo. "Na Badnjak smo najčešće večerali neko riblje jelo. Najčešće je to bio fiš paprikaš, a potom se okupila cijela obitelj, pjevali smo božićne pjesme i kitili zajedno bor"

Nakon iščekivanja svanulo je božićno jutro.
"Božić se obilježavao zajedničkim doručkom i ručkom, a kasnije bi zajedno obilazili rodbinu"

Slavonci su poznati po obilju na blagdanskom stolu.
"Dida tradicionalno nariba hren i obavezno nareže previše kruha koji se onda kasnije ne pojede. Obavezno se nazdravi nekom rakijicom koju dida nudi kada gosti dolaze, a najčešće dida bude jedini taj koji tu rakijicu popije"

Nakon dobrog ručka vrijeme je za ukusne kolače.
"Za Božić obično pripremamo sitne kolače ranije, a za sam Božić se prave torte"

Je li se Božić bolje slavio prije ili danas? Dunja priznaje:
"Jedina razlika kod mene je to da više ne idem svake godine na polnoćku kao što sam išla nego se nađemo kod prijatelja, okupimo se i onda zajedno proslavimo Božić"

Petra se prisjeća što smo nekada dobivali za Božić.
"Nekad su se za Božić vrlo rado poklanjale naranče ukrašene klinčićima, čokolade, puno manje odjeća i igračke što danas djeca vrlo rado dobivaju. Prije su pokloni bili jednostavniji, a svi smo im se više radovali. Danas smo se nekako svi razmazili".

Denis Šimić/Media servis