Konsolidacija i pritisak na cijene utječu i na sigurnost opskrbe u RH, gdje je u posljednjih pet godina svaki treći dan povučen jedan lijek s tržišta što ukupno do danas čini 1500 lijekova.
U posljednje vrijeme sve više se susrećemo s nestašicom osnovnih lijekova s kojom se bore mnoge ljekarne diljem Hrvatske isto bi uskoro moglo biti i s generičkim lijekovima. Kako piše Večernji list, generički su lijekovi u posljednjih pet godina smanjili troškove zdravstvenih sustava u Europi za 41 posto, dok su istodobno povećali dostupnost terapija za 27 posto.
Međutim, značajan rast ulaznih troškova uz postojeći model automatskog spuštanja cijena generičkih lijekova narušio je ovaj povoljan trend do granice održivosti, kako u Europskoj uniji, tako i u Hrvatskoj - upozorile su danas članice HUP-Udruge proizvođača lijekova (HUP-UPL).
Čak 69 posto generičkih lijekova ima samo dva ili jednog dobavljača, a zdravstveni sustav bi trebao imati nekoliko izvora za ključne terapije. U Europi je to sve rjeđi slučaj, dok istodobno svjedočimo uzlaznoj konsolidaciji na razini djelatnih tvari izvan Europe. Kineski udio u proizvodnji API-ja trenutno čini više od 20 posto novih zahtjeva za odobrenje, a neke kemijske supstance, poput lijeka za snižavanje kolesterola, više nemaju europske nositelje odobrenja.
- Ova je nepovoljna situacija u Europi već uzrokovala drastično smanjenu konkurenciju za neke lijekove odnosno molekule što posljedično dovodi do nestašica na mnogim europskim tržištima. U razdoblju od 10 godina, primjerice, u Poljskoj je s tržišta nestalo 16 antibiotskih lijekova, u Španjolskoj 11, a u Francuskoj deset. - kazao je Jerko Jakšić, predsjednik HUP-ove Udruge proizvođača lijekova i predsjednik Uprave PharmaS-a.
U istom je 10-godišnjem razdoblju četvrtina generičkih lijekova nestala s europskih tržišta - od toga 33 posto antibiotika i 40 posto onkoloških lijekova.
- Situacija u Europi izuzetno je nepovoljna za proizvođače lijekova nakon isteka patenta, čemu doprinosi spirala niskih cijena lijekova kao i kontinuirano povećanje troškova. Hrvatska je osim toga i na začelju kolone kada govorimo o nabavci djelatnih tvari potrebnih za proizvodnju lijekova jer je kao malo tržište bez značajnije pregovaračke moći. - rekao je Jakšić.
Konsolidacija i pritisak na cijene utječu i na sigurnost opskrbe u RH, gdje je u posljednjih pet godina svaki treći dan povučen jedan lijek s tržišta što ukupno do danas čini 1500 lijekova.
Članak u cijelosti moguće je pročitati ovdje.
