REČENO nam je da se ne svrstavamo ni na koju stranu, ali ja sam ovdje da se svrstam na jednu stranu, govori senator Joe Biden u četvrt stoljeća staroj videosnimci jedne rasprave u američkom Senatu koja se može naći u videoarhivi američkog Kongresa, putem C-Spana, a sada i na portalu vecernji.hr, čiji članak u cijelosti prenosimo.

Rasprava se vodi o slanju američkih vojnika u Bosnu i Hercegovinu, nakon višegodišnje srpske agresije na Hrvatsku i BiH, i Biden vrlo jasno staje na stranu žrtava, protiv agresora: – Mladić je ratni zločinac. Nije ništa bolji od Himmlera, ništa bolji od Goebbelsa. On je ratni zločinac! Karadžić je ratni zločinac. I mogu još dodati da je i čelnik Srbije Milošević također ratni zločinac, iako on jedini još nije optužen…

Dugogodišnji američki senator, koji je u trenucima zaključenja ovog izdanja novina bio na pedalj do pobjede na američkim predsjedničkim izborima, još od 1991. je ponajbolje od svih američkih političara shvaćao što se zaista događa u raspadu Jugoslavije. Bio je tada, 1991., predsjednik pododbora za europske poslove u američkom Senatu. Vrlo brzo je zaključio da je rat u bivšoj Jugoslaviji izazvala velikosrpska politika. I vrlo je brzo kao glavnog krivca označio Slobodana Miloševića, kojemu je pri jednom njihovu susretu u Beogradu 1993., prema navodima iz Bidenove knjige "Promises to Keep”, rekao da je "prokleti ratni zločinac i kao takvom bi vam trebalo suditi”. Ali ovaj govor je iz prosinca 1995. i do tada su ratni zločini počinjeni u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku i BiH dobro poznati američkoj javnosti. Biden u tom govoru kaže kako zna da je mnogima u Senatu dosadan jer već tri godine govori oštro o ovoj temi. No, Biden je ponovo taj koji razumije bolje od drugih i naziva te zločine ne samo zločinima, nego riječju koja će se kasnije potvrditi u presudama dvaju međunarodnih sudova u Haagu. Riječju koju, unatoč tim presudama, službeni Beograd i dandanas izbjegava upotrijebiti.

- To se zove genocid. Ge-no-cid! Upravo to. A ova administracija, i oni koji je podupiru, boje se upotrijebiti tu riječ - govorio je senator Biden.

- Čujem kako neki ovdje ustaju i pitaju se koji je naš interes. Recite mi zašto nemamo moralni interes zaustaviti međunarodnu agresiju Srbije, koja prelazi rijeku Drinu u drugu zemlju, priznatu u Ujedinjenim narodima, i sudjeluje u genocidu - dodao je u tom govoru Joe Biden.

Referirajući se na američku invaziju na Irak zbog Saddamova napada na Kuvajt, što se dogodilo 1990., Biden pita kolege senatore je li njihov moralni centar nafta ili humanost. Još je objasnio kako je sa senatorom Bobom Doleom posjetio Sarajevo i bolnicu u kojoj je vidio sedmero djece, pa se iz prve ruke uvjerio u to kako srpski snajperisti gađaju djecu i civile, što je dio planirane kampanje teroriziranja muslimanskog stanovništva, rekao je Biden.

U toj raspravi, 13. prosinca 1995., javljaju se i govornici koji smatraju kako su svi isti u ratu u BiH, kako svi čine zločine, i Hrvati, i muslimani, a ne samo Srbi. No, Biden im oponira, ne dopušta takvu relativizaciju, objašnjava kako su pojedinačni zločini u ratu jedno, ali su masovna ubojstva i genocid drugo, a samo je jedna strana u ratu, srpska, provodila ovo drugo. U toj raspravi iz prosinca 1995. sudjeluje i današnja Trumpova veleposlanica pri NATO-u Kay Bailey Hutchinson koja iznosi argument da ne treba slati američke vojnike u BiH jer "naš odlazak u građanski rat u Bosni neće učiniti Europu stabilnijom”. Joe Biden još je 30. rujna 1992. u američkom Senatu digao glas protiv međunarodnog embarga na prodaju oružja. Pisao je i predsjedniku Bushu i državnom tajniku, objašnjavajući im da se upravo vratio iz posjeta Hrvatskoj, BiH i Srbiji i da je vidio koliko je taj embargo nemoralan, pa i nelegalan.

- Spriječili smo da teško naoružanje dođe do žrtava agresije, a istodobno nismo spriječili da granate iz teškog naoružanja u rukama bosanskih Srba i agresora padaju na žrtve te agresije. Milošević je bosanske Srbe obilno opskrbio tenkovima, artiljerijom, avionima i trupama – govorio je Biden u Senatu.

Kako je Večernji list već pisao prije tjedan dana, Biden je u svojim memoarima "Promises to Keep” opisao kako mu je jedan katolički svećenik pomogao da "izoštri” pogled na raspad Jugoslavije. Taj svećenik je Ilija Živković, tadašnji voditelj Hrvatske katoličke misije u Washingtonu. "Taj redovnik nije prestajao tražiti sastanak... Htio mi je reći o groznim stvarima koje etnički Srbi rade u katoličkom svetištu u Međugorju, u južnoj BiH. Međugorsko svetište može se smatrati Lourdesom BiH i pravoslavni Srbi nisu samo sprečavali pristup Hrvatima, oni su skrnavili svetište. Bojao se da će Srbi potpuno uništiti svetište, znao je za katolike u Bosni i Hrvatskoj koje ubijaju Srbi. Znao je da Milošević potiče Srbe na bijes. Bio je također prodoran, apelirao je na mene kao katolika. Bio sam tako velik pristalica Izraela, podsjetio me, a ovdje su ubijani katolici, pa zašto nisam obratio pozornost? Do trenutka kada me redovnik posjetio 1991., znao sam da se situacija u Jugoslaviji pogoršava, ali on mi je usmjerio pozornost”, napisao je Biden u svojoj knjizi.

Kad je Hrvatska 1. srpnja 2013. primljena u punopravno članstvo u Europskoj uniji, Biden je kao potpredsjednik Amerike napisao autorski komentar za Financial Times. Započeo je tekst citirajući irskog književnog velikana Jamesa Joycea koji je tvrdio da je povijest noćna mora iz koje se pokušava probuditi.

"Prije dvadeset godina Hrvatska je živjela u toj mori, opustošena ratom i zatočena regionalnim mržnjama, iz koje se u ponedjeljak, postavši članica Europske unije, ne samo probudila, nego i realizirala svoj san euroatlantske budućnosti”, napisao je Biden.

"Hrvatski uspjeh bio je daleko od neizbježnog. Zapravo, to je testament hrabrosti hrvatskim građanima i njezinim čelnicima koji su prevladali iskušenja nacionalizma i mržnje. Oslobađanje od tereta prošlosti svakodnevna je borba. I, dan po dan, Hrvati su zadržali vjeru i svoju ambicioznu viziju te gradili demokratske institucije kojima su otvorili vrata NATO-a i EU. To postignuće pripada hrvatskom narodu. Ali također govori o transformativnoj moći europskog projekta koji zemlje vodi prema vladavini prava, otvorenom tržištu, napretku i miru”, dodao je tadašnji Obaminpotpredsjednik, koji je danas na korak do dužnosti predsjednika SAD-a nakon četiri godine Donalda Trumpa.

Te četiri godine su za Bidena, barem je tako portretirao stvari tijekom kampanje, također jedna "noćna mora iz koje se pokušava probuditi” njegova Amerika. Svoju bitku za Bijelu kuću Biden je u startu kampanje opisao kao borbu za dušu Amerike, za povratak SAD-a svojim vrijednostima i ulozi u svijetu, nakon što je i jedno i drugo predsjednik Trump doveo u pitanje, piše Večernji list.