U odnosu na prošlu godinu upravo se povjerenje građana u državu i Vladu znatno smanjilo; tek 12,6 posto građana smatra da im država osigurava perspektivu za budućnost, samo nešto više od šest posto smatra da je država poštena prema njima, 7,8 ih smatra da država dobro upravlja prirodnim bogatstvom…
Hrvatski građani najviše povjerenja imaju u škole i obrazovne ustanove, u vojsku, crkvu i policiju, a najmanje u Vladu, Sabor i političke stranke.
Najmanji
postotak povjerenja, tek 2,8, 'uživaju' političke stranke. No unatoč tim
negativnim pokazateljima, indeks nije drastično pao u odnosu na prošlu godinu
te je i dalje iznad 50, što bi značilo da su Hrvati ipak koliko-toliko sretni.
U pozitivan dio grafikona gura ih zadovoljstvo zdravljem, emotivnim stanjem,
osobnim razvojem te radnom okolinom.
No najveći pad u odnosu na prošlu godinu i možda najviše zabrinjavajući upravo
je perspektiva u budućnosti, tj. za dvije godine. Malo tko smatra da će u tom
periodu stvari krenuti nabolje, tako da je krivulja procjene zadovoljstva
životnom situacijom za dvije godine debelo ispod prosjeka Nacionalnog indeksa
sreće.
Tko je najsretniji?
Najviši Nacionalni indeks sreće zabilježen je u Zagrebu, Dalmaciji, Istri, Gorskom kotaru i Primorju, dok su najnesretniji
stanovnici Like, Korduna i Banije. Također je indeks sreće viši u velikim
gradovima nego u mjestima s manje od dvije tisuće stanovnika, u kojima je
najniži.
Indeks sreće je također viši kod muškaraca, ali i kod mlađih osoba te se
starenjem smanjuje. Tako su učenici i studenti osobe s najvišim Nacionalnim
indeksom sreće dok su umirovljenici i kućanice na drugom kraju.
Jesmo li lijeni, lažljivi i jalni?
Za sliku o sunarodnjacima djelomično su krivi i mediji svojim negativističkim pristupom', kaže Ljiljana Kaliterna Lipovčan s Instituta za društvena istraživanja Ivo Pilar
Istraživanje je pokazalo da nemamo pretjerano visoko mišljenje o svojim
sunarodnjacima. Čak 48 posto ispitanih smatra da su Hrvati zavidni, 47 posto
misli da su pohlepni, 44 posto da lažu i 31 posto da nisu pošteni.
Unatoč tome, većina ispitanih ima vrlo visoko povjerenje u svoje bližnje,
obitelj, prijatelje, kolege. Ispada da oni nisu ni pohlepni, ni zavidni, ni
nepošteni, ni lažljivi… Sve su to tamo neki drugi. 'Ljudi imaju negativne
stavove o Hrvatima i visoko mišljenje o svojim bližnjima, a tko su onda ti
njihovi bližnji? Danci!? Za sliku o sunarodnjacima djelomično su krivi i mediji
svojim negativističkim pristupom', kaže Ljiljana Kaliterna Lipovčan s Instituta za društvena istraživanja Ivo
Pilar.
Zanimljiva je i činjenica da osoba s afirmativnim pristupom ima visoki indeks
sreće. Tim tragom, sretniji su oni koji imaju povjerenje u Vladu ili oni koji
misle da Hrvati nisu nepošteni, zavidni ili pak lijeni.
'Hrvati su stabilno sretni. Nisu baš jako zadovoljni trenutnom situacijom, no i
to nezadovoljstvo je stabilno', rekla je Kaliterna Lipovčan. Hrvatska se, kaže,
ne razlikuje znatno od europskih država u kojima godinama pada povjerenje u
vladu, parlament i državne institucije. Zaključila je da su sretniji ljudi
bolji i angažiraniji građani te da je indeks sreće usko povezan i s rizikom od
kardiovaskularnih bolesti.
Čak ni članovi stranaka nemaju
povjerenje u njih
'Prema podacima koje stranke daju, u Hrvatskoj je između 300 i 400 tisuća
građana koji su članovi stranaka. To je anomalija u postsocijalističkim
državama. To znači da je osam posto građana u nekoj političkoj stranci, a u
isto vrijeme istraživanje je pokazalo da ih manje od tri posto ima povjerenje u
stranke', rekao je Nenad Zakošek,
dekan Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
'Ne podnosimo tuđi uspjeh'
'Najveća boljka hrvatskog društva je zavist i to ne uobičajena ljubomora kada nekoga
volite pa ste malo ljubomorni, nego patološka zavist. Ljudi se više raduju
tuđem neuspjehu nego svom uspjehu', rekao je psihijatar Veljko Đorđević.
Zaključio je da mentalnog zdravlja nema bez nade, optimizma i sreće.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
manemoj24.07.2012. u 19:22
naravno...ne možeš svoj predizborni program temeljiti na pljuvačini zelenom sluzi po projektu pelješkog mosta.....a onda odjednom promijenit mišljenje i palamudit kako ćeš gradit pelješki most.......pa ja da sam toliko kenj*o po tome..sada iz principa nebi radio most..već bi radio sve... Prikaži sve ali most ne..stvar je principa i vjerodostojnosti!!! hdz...kakav takav...otvarao je radove na tom mostu svako malo ali je ostao pri tom projektu...
-