Zadnja mjerenja političkog rejtinga stranaka najavljuju tektonske promjene na političkoj sceni. Iako je u ovome trenutku teško predvidjeti kakva bi snaga pojedine liste bila u svakoj od izbornih jedinica, obrisi budućega saziva Sabora već se mogu nazrijeti.
Da
je prije tri godine izborni prag sa sadašnjih pet spušten na tri posto, Sabor
bi danas izgledao potpuno drukčije. Dvovlašće dvaju političkih blokova bilo bi
ozbiljno uzdrmano, piše Slobodna Dalmacija.
Zoran Milanović bi umjesto tadašnjih 80, dobio petnaestak mandata manje i ne bi mogao sam
formirati Vladu. Bio bi osuđen na teške pregovore s Dragutinom Lesarom ili Darinkom
Kosorom.
HNS
ne bi dobio 14 zastupničkih mjesta, a HSS bi izbjegao izborni fijasko. U igri
bi za novoga mandatara do posljednjega trenutka ostala i
Jadranka Kosor. Nije isključeno ni da bi idućega premijera odlučio
Ljubo Jurčić, koji bi, uz potporu
umirovljeničkog bloka, dobio četiri mandata.
U
X. izbornoj jedinici, onoj koja se proteže na području Splitsko-dalmatinske i
Dubrovačko-neretvanske županije, sve bi ostalo isto. Zastupnička mjesta bi
podijelili SDP, HDZ i Željko Kerum,
te nezavisni don Ivan Grubišić i
pravašica Ruža Tomašić. No samo malo
sjevernije situacija bi bila drukčija.
U
IX. zadarskoj i šibenskoj izbornoj jedinici, u Sabor bi ušli još po jedan
zastupnik nezavisne Grubišićeve liste, HSLS-a te HSP-a AS. Sniženje praga
omogućilo bi ulaz u Sabor i kontroverznom Stipi
Petrini, čija je lista osvojila 3,82 posto.
Uz
tri manjinska, SDSS bi dobio jednog zastupnika izravno biranog u izbornoj
jedinici, gdje su osvojili 3,17 posto glasova.
Od
spuštanja ljestvice na tri posto ponajviše bi profitirao HSLS kojemu
posljednjih nekoliko godina Darinko Kosor pokušava udahnuti nov život.
Oni
bi dobili čak šest mandata i bez njih se nova vlada ne bi mogla formirati. Ruža
Tomašić ne bi imala jednog, nego pet zastupničkih mandata, HSS bi "uhvatio”
solidna četiri zastupnička mjesta, a prolaz bi bio osiguran i HSP-u, kojega je
u to vrijeme vodio Daniel Srb.
Mjesto u Saboru izborio bi i uspješni istarski poduzetnik Plinio Cuccurin.
Zanimljivo
je da bi izvan Sabora ostao Milan Bandić,
koji bi bio na rubu praga od tri posto u dvije izborne jedinice. Ali i stranka
Hrast, bliska Željki Markić i
referendumskoj inicijativi "U ime obitelji”, koja je najbliže pragu bila u
Zagrebu, sa 2,41 posto dobivenih glasova.
Inflacija
stranaka?
Suprotno
bojaznima da bi došlo do eksplozije broja stranaka, do toga po rezultatima
prošlih izbora ne bi došlo. Umjesto 11, u Sabor bi ušlo 15 stranaka. Danas je u
parlamentu tek jedna stranka manje, a do povećanja broja došlo je zbog razlaza
u postojećim strankama - Holy je
formirala ORaH, Beloević se pridružio stranci Ljube Jurčića, a Čačić je osnovao reformiste kojima će
se pridružiti Petar Baranović iz
HNS-a.
A
kako bi to izgledalo na idućim izborima
Zadnja
mjerenja političkog rejtinga stranaka najavljuju tektonske promjene na
političkoj sceni. Iako je u ovome trenutku teško predvidjeti kakva bi snaga
pojedine liste bila u svakoj od izbornih jedinica, obrisi budućega saziva
Sabora već se mogu nazrijeti.
Sasvim
je izvjesno da će se široka HDZ-ova desna koalicija – kojoj se pridružio i
Hrast – biti uvjerljivo prva politička snaga u zemlji, a da će se Kukuriku
koalicija i ORaH boriti za drugu poziciju.
Pri
čemu će, zbog razgranate infrastrukture po čitavoj Hrvatskoj, SDP imati
određenu prednost pred Mirelom Holy. Izvjesno je i da će Reformisti Radimira
Čačića oteti dio zastupničkih mandata vladajućoj koaliciji na sjeverozapadu
zemlje, da bi prolaz u Sabor mogao dobiti i Milan Bandić, čija lista na nacionalnoj
razini uživa podršku od 2,1 posto, te da će Hrvatska građanska stranka Željka
Keruma i Nevenke Bečić najvjerojatnije nestati iz parlamentarnog života zemlje.
Na
horizontu nema novih, radikalnih stranaka koje bi mogle profitirati ako se prag
sa sadašnjih pet smanji na tri posto. Osim, naravno, inicijative "U ime
obitelji”, koja tek treba otkriti svoje stvarne ambicije.
