BUDE li novi ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović (34) na svom novom radnom mjestu jednako učinkovit kao što je bio na starom, gdje je šefovao u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO), premijeru Andreju Plenkoviću i njegovoj Vladi ne piše se dobro, piše za Telegram Drago Hedl čiji članak u cijelosti prenosimo. Kakve je rezultate postigao najbolje se vidi u Izvješću o radu i poslovanju HZMO-a za prošlu godinu, koje je ravnatelj Josip Aladrović poslao 7. lipnja ove godine predsjedniku Hrvatskog sabora Gordanu Jandrokoviću, a ovaj je to proslijedio zastupnicima tri dana kasnije.
To izvješće tek čeka raspravu u Hrvatskom saboru, no kako će Aladrović tada već biti ministar, on neće morati objašnjavati zastupnicima kako je moguće da je u zakonskom roku od 60 dana riješeno samo 48,49 posto zahtjeva za tuzemno mirovinsko osiguranje i tek 45,2 posto zahtjeva za doplatak za djecu. I sve to uz povećanje broja zaposlenih. Samo u godinu dana Josip Aladrović primio je 68 novih radnika i armiju zaposlenih u HZMO-u doveo do 2.635 radnika, ili 2,58 posto više nego ih je bilo u 2017. godini.
Izvori Telegrama iz HZMO-a ukazuju kako je mahom riječ o uhljebima, na što je upozorio i sindikat. Njih se dovodi na najbolje plaćena radna mjesta, dok su oni s najmanjim plaćama, koji stvarno rade, zatrpani poslom i ne stižu obraditi sva rješenja. Zbog toga najviše trpe građani koji na rješenja čekaju značajno duže od zakonom predviđenog roka. "Aladrović je uglavnom zapošljavao prijatelje, a HZMO-u nedostaju osobe koje znaju raditi, no za njih očito nema mjesta”, kaže Telegramov izvor iz HZMO-a.
U medijima se već pisalo kako je budući ministar Josip Aladrović u HZMO doveo svog prijatelja, bivšeg nogometaša NK Špansko (danas igrača u prvoj ligi malog nogometa u Austriji) Hrvoja Prusinu i postavio ga na mjesto predstojnika ureda za nabavu. Zaposlio je još jednog nogometaša, također iz NK Špansko, Nikolu Tičaka, koji bi, kako se neslužbeno čuje, uskoro trebao postati glasnogovornik.
PROBLEMI S POVJERENSTVOM ZA SUKOB INTERESA
Izvori Telegrama iz HZMO-a tvrde da Prusina nije dorastao tom poslu te navode primjer koji to potvrđuje. Radi se o rješenju Državne komisije za kontrolu javne nabave od 3. srpnja ove godine kojim se poništava Odluka o poništenju natječaja HZMO-a za tonere, tinte i potrošni materijal za pisače za potrebe Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Žalila se tvrtka Dinarid iz Zagreba koja je uočila isisavanje novca, odnosno plaćanje dva puta za istu stvar u dva natječaja. Državna komisija za kontrolu javne nabave usvojila je žalbu tvrtke Dinarid, koja je ukazala na nepravilnosti.
Tu nabavu, tvrde izvori Telegrama, organizirali su Prusina i pomoćnik ravnatelja za informatiku Luka Ljubičić, uz znanje Josipa Aladrovića. Ljubičić je već ranije kažnjen zbog sukoba interesa. Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, 21. ožujka prošle godine kaznilo ga je s 4.000 kuna jer je od tvrtke HP (Hewlett-Pacard) primio nedopušteni dar, značajno veći od 500 kuna, u vidu plaćene kotizacije vrijedne gotovo 1.500 eura. Kasnije, HZMO upravo je od te tvrtke, Hewlett Packard, kupio informacijski sustav u vrijednosti od 394.225,09 kuna, bez PDV-a. Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa u svojoj je odluci navelo kako je Luka Ljubičić, pomoćnik ravnatelja HZMO-a, bio među osobama zaduženim za pripremu i provedu postupka te izradu dokumentacije za nadmetanje i opis predmeta nabave i tehničku specifikaciju.
I sam Aladrović, kako su mediji već javili, ima problema s Povjerenstvom za sprečavanje sukoba interesa: ono je protiv njega, na sjednici održanoj 10. svibnja ove godine, pokrenulo postupak zbog kršenja odredbi iz članka 8. i 9. Zakona o sprječavanju sukoba interesa jer nije prijavio nabavku obiteljskog automobila. Upravo tim automobilom, tvrdi izvor Telegrama, Aladrović je dolazio na posao, a nakon prijave Povjerenstvu, isključivo koristi službeni VW Passat.
PRIJATELJ KOJEG JE DOVEO DA MU UREĐUJE WEB STRANICE
Rekli smo već kako je ravnatelj HZMO-a u samo godinu dana zaposlio novih 68 radnika. Sindikat i zaposlenici HZMO-a zamjeraju mu što je dovodio ljude iz MUP-a, pa ironično govore kako u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje postoji ”policijski ured” kakav nema ni jedna državna institucija. Pri tom prstom upiru na Damira Deaka, predstojnika ureda za poslovno-informacijsku sigurnost, kontrolu i nadzor, te njegovog zamjenika Ninoslava Nogića koji je također došao iz Ministarstva unutrašnjih poslova. Nogić je svojedobno, dok je radio u MUP-u, bio i član Tamburaškog sastava djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova i javno je nastupao.
Aladroviću zamjeraju i da je osnovao ured za upravljanje i razvoj ljudskih potencijala koji ranije u HZMO-u nije postojao te da je jedina svrha bila uhljebljivanje osobe koju je na to mjesto doveo. Također, u HZMO je doveo i svog prijatelja iz Pleternice koji se potpisuje kao suradnik web stranice HZMO-a, čiji je glavni urednik Josip Aladrović.
NOVI MINISTAR PREKRŠIO JE ZAKON SA 16 GODINA
U svom prvom javnom istupu otkako ga je premijer Plenković predložio za ministra rada i mirovinskog sustava, Josip Aladrović se pohvalio kako se u HDZ učlanio kada mu je bilo 16 godina. Time je u neugodnu situaciju doveo svog oca, bivšeg HDZ-ovog požeško-slavonskog župana, Marijana Aladrovića, koji je sada voditelj uprave Hrvatskih šuma u Požegi, predsjednik Gradskog vijeća Pleternice i vijećnik Županijske skupštine požeško-slavonske.
Naime, članak 6. Zakona o političkim strankama u drugom stavku kaže kako ”članom političke stranke, pod jednakim uvjetima propisanim statutom, može postati svaki punoljetni, poslovno sposoban državljanin Republike Hrvatske”. Josip Aladrović tako je već kao 16-godišnjak prekršio zakon, no nije bio punoljetan, pa taj grijeh na dušu ide njegovim roditeljima, osobito ocu koji je kao HDZ-ov dužnosnik morao znati s koliko se godina netko može učlaniti u političku stranku.
O vladavini obitelji Aladrović, pak, piše 034 portal u članku naslova „Požeština privatna prčija pleterničkih Kennedyja? Otac župan, sin ministar, jedan šogor ravnatelj ŽUC-a, drugi Zavoda za javno zdravstvo" koji je moguće pročitati OVDJE.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -