ORAHOVICA – Nakon punih 16 godina, koliko se jedna od samo nekoliko ulica u nevelikom, ratom opustošenom i raseljenom Slatinskom Drenovcu zvala 10. travnja, ukinuta je Odluka Općine Čačinci o imenovanju te ulice čiji se naziv povezuje s danom osnutka NDH, 1941. Vlada je prihvatila stav Ministarstva uprave o ukidanju tog naziva te od Ustavnog suda zatražila ocjenu ustavnosti iako je on donesen općim aktom koji Ustavni sud od ožujka 2012. ne ocjenjuje nego je to u nadležnosti Visokog upravnog suda. Ploča "10. travnja” je skinuta, Vlada je o tome raspravljala na zatvorenom dijelu sjednice, ulica je sada bez imena, a lokalna samouprava ne zna kako postupiti dalje jer u rješenju, tvrdi načelnik Mirko Mališ, nema upute o daljnjem postupanju, pa ni novog imena.
Zašto bi 10. travnja asocirao na NDH? Tada je rođen gradonačelnik Orahovice, Vesna Parun, neki kažu i Milan Đukić
– Odluka o preimenovanju ulice iz 21. novembra u 10. travnja donesena je 11. travnja 1997., a ja sam načelnik od 2005., dakle naslijeđe je to iz bivših mandata. U obrazloženju ministra Arsena Bauka ne stoji kako se ona sada zove, da li ponovno po starom datumu, ima li novo ime, je li bezimena i do kada. Vrati li se ulici stari naziv, 21. novembra, trebat ćemo službenog prevoditelja jer službeni hrvatski ne poznaje taj termin. Što uopće znači datum 10. travnja? Zašto bi on asocirao na datum osnutka NDH? Pa gradonačelnik Orahovice rođen je tada, Vesna Parun rođena je tada, a neki kažu i Milan Đukić - kaže Mališ.
Tako je neveliki Slatinski Drenovac, sa samo 73 popisana stanovnika od kojih u selu živi 50-ak, mahom pravoslavaca, i to starijih, smješten na potpapučkom pravcu Orahovica - Čačinci - Vojlovica - Humljani - Pušina - Slatina, nastavio "po starome” - život pun oprečnosti, isprepletanja prošlosti i sadašnjosti. I "21. novembra” datum je iz 1941. – dan je to ustanka u selu u kojem su na svakom koraku vidljivi tragovi rata i turbulentnog poraća. Ovdje se isprepleću zbivanja, političke prilike, nacionalne i druge razlike iz Domovinskog, ali još i Drugog svjetskog rata, životi i običaji katolika i pravoslavaca, tko je kada i zašto bio većina, a tko manjina… Na jednoj kući rukom je napisano "Hrvatska kuća”, što jasno govori o svakodnevici rastočenoj nacionalnim razlikama.
Dok je nekad davno selo imalo školu, ambulantu, poštu, destileriju octa - ulica se zvala Industrijska
Kada se seljane pita za ulicu sporna naziva, kažu – više ih od toga brine teška svakodnevica, to što je selo bez ikakvih sadržaja. A nekada je imalo šumariju, školu, ambulantu, poštu, destileriju octa pa se dojučerašnja "10. travnja” u prošlosti zvala i Industrijska ulica.
– Nema u selu ni dućana nego prođe pokretna trgovina - izjavila je jesenas starica Drena iz tog sela, koja živi upravo u spornoj ulici. Ipak, dodaju i kako im je cijelo vrijeme smetalo što im se imputiralo da su inertni na "slučaj” ulice, da su čak i sami svojevremeno tražili preimenovanje "21. novembra”. Da, jesu, ističu, ali da se preimenuje nekim neutralnim nazivom poput Glavna ulica i sl. Bilo kako bilo, ploča "10. travnja” je skinuta.
– Bila nam je predstavnica Ureda državne uprave u kontroli izvršenja akta. Općina Čačinci poštovat će zakone RH, institucije ministarstva i Vlade - kaže Mališ i rezimira:
- Ma, ne brine ljude naziv ulice nego osnovni uvjeti za život – imaju li liječnika, rasvjetu…
Ministarstvo: Asocijacija je jasna
"Naziv '10. travnja' asocira na datum osnivanja NDH 1941., osnovanog na
postavkama fašizma i čije je veličanje u suprotnosti s vrijednostima i načelima
uređenim izvorišnim osnovama Ustava RH, kao i ustavnim i pravnim poretkom”,
navodi se u odluci Ministarstva uprave kojom je u nadzoru zakonitosti
obustavljena primjena sporne odluke općine Čačinci. Ministarstvo se poziva na
temeljne ustavne vrednote te naširoko obrazlaže protuzakonitost i
protuustavnost sporne odluke. Ulice, trgovi i naselja mogu imati imena po
geografskim i drugim pojmovima te po imenima i datumima koji su vezani uz
povijesne događaje ili osobe koje su dale važan doprinos društvenom, kulturnom
i znanstvenom razvoju. Davanjem značenja spornom datumu poništavaju se
nastojanja za afirmaciju temeljnih vrijednosti antifašizma ugrađenih i u
Ustavu, obrazloženo je u odluci koju je potpisao ministar Arsen Bauk.
Pozvao Vladu u Slatinski Drenovac
- Čekat ćemo ocjenu Ustavnog suda. Kad se već o tom seocetu raspravlja na
Vladi, slobodan sam pozvati sve ministre i premijera Milanovića da dođu u
Slatinski Drenovac i pomognu oko rješavanja infrastrukture u tom kraju - kaže
načelnik Čačinaca Mirko Mališ. Podsjeća na to da je Zakon o imenovanjima ulica još iz 1988. S obzirom na
blizinu Jankovca, od kojeg je Drenovac udaljen samo 5-6 kilometara, kroz selo
svakodnevno prolaze izletnici i turističke grupe, no kontroverzni naziv ulice
na njegovom ulazu iz smjera Pušine malo kome je, dok je bio na ploči, zapinjao
za oko. Izletnici se više raspituju kako doći do Jankovca, kažu seljani.
'Veliki Hrvat' (komentator) ispod ovog teksta u Glasu Slavonije pita: „Da li to znači i da su svi događaji na taj datum zabranjeni?" Odgovor bi mogao glasiti: Da! Dok 'Veliki Hrvati' ne počnu pisati hrvatski.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
Tonda24.12.2013. u 00:32
Iako nema izravne veze s temom ovoga teksta, možda nije loše da se zna: Na petom kilometru od Jankovca, kod prvih kuća Slatinskog Drenovca, nalazi se crkva i groblje koje je godinama čuvalo tajnu. Kad sam tamo boravio prije četvrt... Prikaži svert stoljeća mještani su mi pokazali, samo tri-četiri metra od crkvenih zidova, otvor, bolje rečeno podzemnu obzidanu prostoriju, punu ljudskih kostiju. Rekli su kako je ta masovna grobnica neznanih (tada) nesretnika slučajno otkrivena negdje 1970., zahvaljujući jednom konju koji je djelomično propao kroz svod grobnice. Ukazao se stravičan prizor: mnoštvo kostiju i lubanja zabjelasalo se na danjem svjetlu. Najhrabriji su sišli unutra i pomoću štapova kroz kosture pokušali pronaći dno. Nisu uspjeli. Kazivali su kako ne pamte, a nikakav zapis ili usmena predaja o masovnom pokolju na tom području nije sačuvana, tj. nije mi bila dostupna. Iako sam nazivao muzeje u Slatini i Orahovici nitko mi ništa nije mogao reći o toj grobnici. Tek 1992. obznanjeno je da je tu sahranjeno više od 500 domobrana koje su partizani pobili 1945. Na mjestu stratišta danas se nalazi veliki križ i spomen-ploča s popratnim tekstom.
-