VLADA je raspisala lokalne izbore, pa ćemo 18. svibnja birati članove predstavničkih tijela općina, gradova i županija, njihove čelnike i zamjenike. U Hrvatskoj je 555 općina, gradova i županija i isto toliko njihovih čelnika, i svi će se ovih dana smiješiti s izbornih plakata i obećati i više nego što želite. Vaša je uloga lagana: samo zaokružiti njihovo ime. Koliko koštaju ti osmijesi znat ćemo kada završi kampanja i kada objave troškove, a dobar dio platit ćemo mi - stranke ili liste grupe birača za svakog izabranog člana vijeća ili skupštine, ovisno o veličini jedinice lokalne uprave, dobit će od 133 do 1.327 eura. Pravo na naknadu imaju i kandidati za općinske načelnike, gradonačelnike i župane ako dobiju najmanje 10 posto glasova. Tako će naknada za najveći broj glasova u prvom izbornom krugu za gradonačelnika Zagreba i njegove zamjenike iznositi 13.272 eura, a 664 eura za gradonačelnike i općinske načelnike u gradovima i općinama do 3.000 stanovnika. Demokracija je skupa, a ni osmijesi nisu jeftini.

Nije samo pitanje treba li Hrvatskoj 555 općina, gradova i županija, već i što oni zapravo rade. U istarskoj općini Vrsar, naime, tamošnji je načelnik angažirao privatnog detektiva da u stopu prati tetu iz vrtića koja je bila na bolovanju, a općinski je načelnik sumnjao da teta zlorabi pravo na bolovanje. Sve se događalo u vrijeme lanjske turističke sezone, a angažirana detektivska agencija nekoliko je dana pratila tetu iz vrtića i to naplatila 1.500 eura. Detektiv je ustanovio da teta vrijeme na bolovanju koristi da bi vozila taksi, jer turistička je sezona, a Vrsar je poznato turističko odredište. Kako joj se taksiranje više svidjelo od rada s djecom, dala je otkaz, a općinski načelnik skrušeno priznao da joj ništa nisu mogli, jer više nije bila zaposlenica vrtića. I tako, potrošili su 1.500 eura javnog novca, a mogli su proći jeftinije: kupiti pakiranje soli i staviti teti na rep.

Državni zavod za statistiku javlja da je u godinu dana za gotovo četiri posto porastao broj zaposlenih, pa je u 2024. u nas radilo gotovo 1,7 milijuna ljudi. To je u odnosu na godinu dana ranije čak 64 tisuće osoba više. U istom razdoblju u Hrvatskoj je bilo 89 tisuća nezaposlenih, što je pad broja osoba bez posla za 16 tisuća. Sjećamo se vremena kada je na biroima za zapošljavanje bilo gotovo 400.000 ljudi, pa podaci da u Hrvatskoj sada radi gotovo 1,7 milijuna zvuče fantastično. Problem je, međutim, što ta vijest ne kaže koliko je među zaposlenicima stranih radnika. A upravo na dan kada je objavljena naoko sjajna vijest, u Zagrebu je uhićen muškarac koji je od ožujka 2024. do kraja siječnja 2025. pribavio najmanje 130 krivotvorenih dozvola za boravak i rad za državljane Indije, Nepala, Turske, Sjeverne Makedonije, Pakistana i Bangladeša koji su u Hrvatskoj radili kao vozači taksija. A da se zagrebe po bauštelama, među konobarima, dostavljačima, kuharima i hotelskim sobaricama, brojke bi bile još impresivnije.

Građevinarstvo je jedan od motora rasta BDP-a, pa s obzirom na to da je u siječnju i veljači izdano 2,4 posto više građevinskih dozvola nego u istom razdoblju lani, to su svakako dobre vijesti. Gradi se naveliko i na sve strane, a prava šuma građevinskih dizalica u hrvatskim gradovima to zorno potvrđuje. Samo u veljači ove godine izdano je građevinskih dozvola za gotovo 1.500 stanova, pa kad se analiziraju podaci za prva dva ovogodišnja mjeseca, predviđena vrijednost radova bit će veća od milijardu eura. Lijepo je to čuti, ali dojam kvari informacija da je prosječna cijena kvadratnog metra u Hrvatskoj lani iznosila više od 2.500 eura. Kad to, pak, pomnožite s prosječnom veličinom stanova od oko 98 kvadrata, cijena takvog stana tek je neznatno manja od četvrt milijuna eura. I odmah se sjetite one glasovite rečenice: Tko to more platit’?

U Velikom tjednu premijer je najavio velike stvari: svi umirovljenici, njih više od 1,2 milijuna, dobili su uskrsnicu od 50 eura, a najavio je kako će u javnu raspravu krenuti i Zakon o mirovinskom osiguranju koji će dodatno povećati mirovine. Pred Uskrs je krenuo i prvi dio isplata uvećanih roditeljskih potpora, zbog čega će gotovo 95 posto korisnika primati punu plaću godinu dana. Stvarno, protekli je tjedan bio Veliki tjedan za Vladu našeg premijera, no za svaki slučaj, ako je netko zaboravio, premijer je u istom obraćanju naciji podsjetio da su 18. svibnja lokalni izbori. Poruka je prilično jasna, valja povezati jedno s drugim i kod zaokruživanja kandidata na skorim izborima sjetiti se tko je za to zaslužan. I naravno, sasvim slučajno, sve se dogodilo pred najveći kršćanski blagdan – pa zato, drage Hrvatice i Hrvati, sretan vam i blagoslovljen Uskrs.

Za Božić nam daju božićnicu, za Uskrs uskrsnicu, a za ostala četiri blagdana - Sveta tri kralja, Tijelovo, Veliku Gospu i Dan svih svetih - ništa.