MRTVA trka HDZ-a i SDP-a na ljestvici podrške birača hrvatskim političkim strankama prošlog je tjedna ponešto živnula. Po prvi put unatrag pet godina, SDP je po popularnosti pretekao vladajući HDZ. Istraživanje CRO Demoskopa provedeno na uzorku od 1.300 ispitanika pokazalo je da SDP sada podržava 26,3 posto birača, a HDZ nešto manje - 26,1 posto. Razlika nije velika, iznosi tek 0,2 posto i u okviru je statističke pogreške, što znači da rezultat, u stvarnosti, možda i nije takav. No, SDP likuje jer se prvi put, još od vremena karantene zbog COVID-19, popeo na vrh ljestvice. Naravno, s druge strane HDZ govori kako to ništa ne znači i navodi primjere kada su istraživanja također davala prednost SDP-u, ali je na izborima pobijedio HDZ. Pa i dalje vlada, dok SDP-u ostaje tek nada.

Europska unija, kojoj pripadamo, zahtijeva puno veće ulaganje u obranu jer prilike u svijetu nisu dobre, što zahtijeva povećano naoružavanje. Priliku da u toj utrci u naoružanju imaju koristi vide i hrvatski brodograditelji. Kažu kako imaju kapacitete za proizvodnju ratnih brodova za obrambeni sustav zemalja Europske unije, pa najavljuju zainteresiranost za sudjelovanje u tom velikom poslu. Iz Ministarstva gospodarstva, pak, dodaju da se naša brodogradilišta već koriste za potrebe Hrvatske vojske. Ali dobro se sjećamo kako je taj posao išao prilično traljavo, isporuka brodova užasno je kasnila, a neki naručeni brodovi, unatoč obećanim rokovima, još nisu isporučeni. Pa nas je malo strah da bi se naša brodogradnja, ovakva kakva jest, mogla okrenuti naoružavanju ratnih mornarica Mađarske, Češke, Austrije, Slovačke, Luksemburga… i drugih zemalja koje nemaju more.

Sindikati u prosvjeti najavili su štrajk pa bi idućeg tjedna, neplanirano, mogli početi školski i studentski praznici. Koliko će trajati, iz sindikata nisu htjeli otkriti. Ali svakom je jasno da će štrajk prestati čim se i ako se udovolji njihovim zahtjevima. No, hoće li u Vladi pristati na zahtjeve za povećanje plaća teško je reći jer za sada odbijaju razgovor o toj temi. Sindikati tvrde da plaće u obrazovanju ni približno ne prate životne troškove, ali iz Vlade poručuju da su plaće u školstvu, samo u prošloj godini, porasle za oko 30 posto. Na suočavanju sindikata i predstavnika Vlade u jednoj tv-emisiji, državni tajnik u ministarstvu obrazovanja - čija je mjesečna plaća veća od četiri tisuće i sto eura - nespretno je dolio ulje na vatru kad su ga pitali je li pošteno da su prosvjetarima plaće rasle za oko 150 eura, a državnim tajnicima za 1.500 eura. Pa je državni tajnik odgovorio kako su oni, zapravo zakinuti, jer njihove plaće nisu rasle 10 godina. Argument mu baš nije bio osobit i pao bi na jednostavnom pitanju: hoćete li da zamijenimo mjesta?

Približava se Uskrs, pa sa svih strana stižu najave o uskrsnicama, tko će ih dobiti i koliko. Grad Samobor će za najranjivije skupine svojih građana, na uskrsnice potrošiti 185.000 eura. Velika Gorica, pak, osigurala je uskrsnice za ugrožene za umirovljenika s mirovinom do 230 eura od 120 eura. Grad Požega podijelit će 50 eura uskrsnice umirovljenicima, a Grad Krk, pak, svima s navršenih 75 godina 100 eura. Grubišno Polje uskrsnicu će podijeliti i studentima. U Zagrebu 100 eura uskrsnice dobit će umirovljenici čija je penzija manja od 350 eura. Najave stižu i iz drugih gradova; razlika je samo u kriterijima i visini uskrsnice. Bit će dakle i šunki i jaja, a možda se na uskršnjoj trpezi nađe i koja boca vina. A mjesec dana nakon Uskrsa, stižu lokalni izbori, pa se vladajući nadaju da će im građani to znati vratiti. Ne u novcu, već: mi vama šunku, vi nama glas.

Državni zavod za statistiku izišao je u javnost sa zanimljivim podacima: cijene smještaja u domovima za starije i nemoćne lani su poskupjele za 10 posto. Posebno zanimljivo u toj priči jest da su cijene tih usluga rasle triput brže od stope inflacije, ali još zanimljivije jest da su cijene smještaja u staračkim domovima rasle puno brže od cijena usluga smještaja u turizmu.

Cijene boravka u staračkim domovima rasle su bez obzira na to radi li se o javnim domovima, u vlasništvu države, ili pak o privatnim domovima. Unatrag jednog desetljeća usluge staračkih domova u Hrvatskoj poskupile su čak za 55,5 posto, dok je u turizmu, u istom razdoblju, poskupljenje iznosilo manje i bilo je 52,7 posto u odnosu na 2015. godinu. Tako velik skok cijena u staračkim domovima predstavlja ogroman problem za umirovljenike, jer njihove penzije ne prate porast troškova, pa je sve manjih onih koji si mogu priuštiti dom. Jedini izlaz bit će da umjesto smještaja u staračkim domovima potraže smještaj u nekom od jadranskih hotela.

Jedan raste, drugi pada, ali važno je tko vlada.