U tjednu koji je pred nama trebali bi biti imenovani svi državni tajnici, no pojavio se problem: previše je kandidata. Domovinski pokret računa na 11 do 15 mjesta, a premijer Plenković kaže kako moramo naći neke realne okvire, jer u Vladi ne može biti 150 državnih tajnika. Lijepo je čuti da Hrvatska ne oskudijeva u državnim tajnicima i da ih nećemo morati uvoziti iz Nepala, Bangladeša, Pakistana ili neke druge države odakle nam stižu radnici na naše bauštele, hotele i restorane. Za funkciju državnih tajnika imamo dovoljno svojih, čak bismo ih mogli i izvoziti. Samo čini se da ih u Irskoj, Njemačkoj, Austriji i drugdje kamo odlaze naši radnici, nitko ne treba. Pa ostaje zagonetka zašto za funkciju državnih tajnika vlada toliko zanimanje, a građani se u čudu pitaju u čemu je tajna da toliko političara želi u državne tajnike. Odgovora nema: možda je to državna tajna.

Premijer Andrej Plenković prošlog je tjedna odlučio kako će, zbog pasjih vrućina i turističke sezone, ove jeseni školska godina početi tjedan dana kasnije nego što je to bilo uobičajeno. Školarci će tako na nastavu krenuti 9. umjesto 2. rujna što će sasvim sigurno obradovati učenike i njihove nastavnike. Donoseći takvu odluku premijer se rukovodio inicijativom nekoliko dalmatinskih župana, pa se konzultirao s Vladom i ministrom znanosti i obrazovanja Radovanom Fuchsom, a takav prijedlog podržao je i gradonačelnik Zagreba Tomašević. Zanimljivo, prilikom donošenja te odluke premijer nije konzultirao i Zorana Vakulu, s obzirom na to da dugoročne vremenske prognoze, kako uvijek naglašavaju meteorolozi, nisu pouzdane. Nadamo se da sa sličnim zahtjevom neće izaći i saborski zastupnici koji odlaze na dvomjesečni odmor, jer bi i njima, nakon napornog rada, još jedan tjedan odmora više itekako dobro došao.

Na godišnji odmor koji bi mogao trajati puno više od onog zastupnikâ u Hrvatskom saboru, prošlog je tjedna otišla i većina radnika varaždinske tvrtke Varteks. Njih na odmor nisu otjerale vrućine već stečaj, pa im nitko ne garantira ono što je saborskim zastupnicima zajamčeno: nakon godišnjeg odmora siguran povratak na posao i zajamčena plaća. Varteks, nekoć velika moćna tvrtka, čija su odijela, kaputi i drugi odjevni predmeti bili pojam kvalitete odlazi u stečaj. Što će taj stečaj donijeti, kakve su šanse za opstanak tvrtke, u ovom trenutku nitko ne zna. Sigurno je samo da će stečajni upravitelj svim radnicima dati otkaz, a onda kad sagleda stvarno stanje neke možda vratiti na posao. Kad su jednog uvaženog političara u užem društvu pitali što misli o stečaju Varteksa, hladno je odgovorio: ne dira me, ja ionako nosim Hugo Boss i Armani odijela.

Sjećate li se slogana 'Bez računa se ne računa' i nagradne igre koju je svojedobno, nakon uvođenja fiskalizacije, priređivalo Ministarstvo financija? Sličan korak sada su napravili  ministar financija te ravnatelj Porezne uprave. Najavili su nagradnu igru kako bi, kažu, "podignuli svijest i edukaciju građana, posebno mladih, o obvezi izdavanja i primanja računa za kupljene robe i primljene usluge''. Novost je da građani više neće morati, kao ranije, skupljati račune, trpati u omotnice i slati ih poštom, već će to moći učiniti putem aplikacije. Ukupna vrijednost nagrada je 80.000 eura. Bilo bi, međutim, puno poštenije građanima dati 10 posto iznosa od kazni koje će muljatorima s računima naplatiti Porezna uprava,  jer 10 posto ionako je uobičajen iznos među našim političarima.

Čini se da je ministar financija Marko Primorac ozbiljno precijenio zanimanje građana za kupnju drugog kruga narodnih obveznica, jer su od ponuđenih 750, građani upisali samo 154,5 milijuna eura. Koliki je to neuspjeh vidljivo je iz podatka da su prije samo mjesec dana, kada je država nudila građanima trezorske zapise, građani uplatili 800 milijuna kuna. A za ministra financija stvari izgledaju još gore usporedi li se zanimanje za upis sadašnjih narodnih obveznica s onim prvim od prije godinu i pol dana. Tada su građani kupili narodne obveznice u iznosu od čak 1,34 milijarde eura. Sadašnji, mali odaziv građana može se objasniti samo na dva načina: ili sve manje vjeruju državi da će za tri godine biti sposobna vratiti novac, ili su novčanici građana prazni. A možda je u pitanju i jedno i drugo.

Tvrdnje kako klimatizacijski uređaji štete zdravlju jednake su onima da zimi zdravlju štete grijalice.