SVA je sreća da u tjednu pred nama počinju Olimpijske igre, jer su naši saborski zastupnici na zasluženom dvomjesečnom odmoru - raštrkali se po morima, šumama i gorama - pa građani neće biti uskraćeni za zabavu koja je u ogromnim količinama stizala s Markova trga.

Ministru poljoprivrede, prilikom obilaska Slavonije, bilo bi mudro udružiti se s ministrom demografije pa da zajedno pokrenu borbu za istrebljenje kuge, ne samo svinjske, već i bijele.

Ali kad se zastupnici polovinom rujna vrate na svoja radna mjesta, mogli bismo umjesto 151 u Saboru imati njih 150, dakle jednog manje. Ovih dana mediji su objavili da zastupnik stranke Pravo i pravda, Dražan Dizdar, razmišlja hoće li u jesen ponovno u saborske klupe, a kao razlog spominju se osobni problemi. Ali taj osobni problem postaje državni jer Dizdara, ako se odluči povući, nitko ne može zamijeniti. On je u Sabor došao na zajedničkoj listi s Domovinskim pokretom, kao zamjena Mislavu Kolakušiću. A Kolakušić je na svoj mandat dao ostavku, nadajući se ulasku u Europski parlament, što se izjalovilo. On, Kolakušić, kako tvrde u Mandatno-imunitetnom povjerenstvu, više se ne može vratiti u Sabor, a po zakonu njegovog zamjenika, ako se povuče, nitko ne može zamijeniti. I što reći, nego: eto dokaza onoga što političari stalno tvrde - da su nezamjenjivi.

Iako Hrvatski sabor zbog ljetne stanke ne radi, neki zastupnici poput  Mire Bulja itekako su aktivni pa je rečeni ovih dana osuo drvlje i kamenje po guverneru Hrvatske narodne banke, Borisu Vujčiću. Razlog: povijesne, rekordne cijena zlata. Bulj je optužio guvernera HNB-a, koji je nedavno u Hrvatskom saboru izabran za treći šestogodišnji mandat, da je pomeo zalihe zlata i 13 tona tog plemenitog metala prodao u vrijeme kada je zlatno bilo - kako je rekao Bulj - najjeftinije u povijesti. Činjenica je da su sadašnje cijene zlata rekordne i da su se ovih dana kretale i do gotovo 2.500 dolara po unci, a u vrijeme kada je Hrvatska narodna banka prodavala zlato, cijena je bila tek oko 280 dolara po unci. To je skoro deset puta manje. Procjene su da bi, s obzirom na potražnju, cijene tog plemenitog metala mogle uskoro dosegnuti 2.600 pa i 2.700 dolara po unci. Ali šta to vrijedi, kad mi zlata više nemamo. A prodali smo ga jer je netko, očito, procijenio kako nije zlato sve što sija.

Premijer Plenković (u daljnjem tekstu PP) pohvalio se kako Hrvatska trenutno ima milijun i 745 tisuća zaposlenih. PP je rekao kako je to 'najveći broj zaposlenih ikad'. I pojasnio da je to čak 65 tisuća zaposlenih više nego godinu dana ranije te da je - ponosno je istaknuo PP - to ''nova rekordna razina jer je primjerice 1992. godine bilo gotovo milijun i 725 tisuća zaposlenih''. Lijepo je to čuti iz usta PP, no postoji i druga, tamna strana te blistave medalje o kojoj PP nije rekao ni riječi. Radi se, naime, o tome da je usporedo s brojem zaposlenih rastao i broj umirovljenika. U godini 1992. koju je PP uzeo kao referentnu, u Hrvatskoj su na stotinu umirovljenika bila zaposlena 223 radnika. Danas se taj broj gotovo prepolovio pa mirovine stotinu penzionera zarađuju samo 142 radnika. Jasno je da je takvo stanje neodrživo i da bi nam se uskoro moglo dogoditi ono o čemu PP šuti: da imamo više umirovljenika nego radnika.

Nepisano je pravilo da svakom novom ministru treba ostaviti stotinu dana mira kako bi sagledao sve probleme u svom sektoru i počeo povlačiti poteze koje javnost od njega očekuje. Međutim događaji su takvi da to nepisano pravilo pada u vodu pa se tako ministar poljoprivrede unutar svojih stotinu očekivanih dana mira našao u problemu. Nakon što je tuča poharala Bošnjake, pa je morao objašnjavati zašto nemamo protugradnu obranu,

iz istog dijela Hrvatske, istočne Slavonije, stižu novi problemi. U Gradištu, kraj Županje, na jednoj svinjogojskoj farmi eutanazirana je 81 svinja, jer se ponovno pojavila svinjska kuga. U Ministarstvu poljoprivrede nadaju se da će to ostati izoliran slučaj, no pozivaju na oprez.

Ministru poljoprivrede, prilikom obilaska Slavonije, bilo bi mudro udružiti se s ministrom demografije pa da zajedno pokrenu borbu za istrebljenje kuge, ne samo svinjske, već i bijele.

Logopedi, kriminalisti i kriminalci

Nakon što su zaključene konačne rang-liste upisa na fakultete saznali smo da su budući brucoši najveće zanimanje iskazali za logopediju na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu, pa je to i ove godine najtraženiji redovni studij među programima na koji se upisuje više od 15 studenata. Na studij logopedije ove godine bit će upisano 50 studenata, a prijavilo se 156 kandidata, što znači da će uspjeti tek svaki treći. Slina gužva vlada i na stručnom studiju kriminalistike na Policijskoj akademiji gdje se prijavilo 103 kandidata a bit će ih primljeno samo 30-ero. S druge strane, kandidata koji su podnijeli molbe za upis na Pravni fakultet u Zagrebu, bilo je 481, a studij prima čak 607. Naravno, jasno je zašto je broj onih koji žele studirati pravo u Zagrebu manji od ponuđenog broja studentskih klupa: puno je lakše diplomu nabaviti u Bosni i Hercegovini, upućeni kažu da ih prodaju i na benzinskim crpkama.

Po(r)uka tjedna

Duh Olimpijskih igara je: nije važno pobijediti, važno je sudjelovati. Duh hrvatske politike je: važno je sudjelovati i uhljebiti se.