PROŠLOG ponedjeljka bivši ministar zdravstva Vili Beroš nakon punih sedam godina ponovno je ušao u operacijsku salu u Vinogradskoj odakle je otišao 2018., prvo za pomoćnika ministra zdravstva, a potom za ministra. U međuvremenu je protiv bivšeg ministra podignuta optužnica zbog primanja mita od 75 tisuća eura. Bio je nakratko u Remetincu, a mogao bi opet ako pred sudom ne dokaže nevinost. Dok čeka suđenje, početkom listopada, dobio je posao neurokirurga u KBC-u Sestre milosrdnice. Međutim, kako su javili iz te bolnice, zabranjeno mu je samostalno operirati pacijente pa samo pomaže drugim neurokirurzima, kao asistent. Eto, da je umjesto funkcije ministra zdravstva u tom ministarstvu radio kako asistent, vjerojatno mu nitko ne bi ponudio onih 75.000 eura.

Porezna uprava već tradicionalno, krajem listopada, objavljuje takozvanu „Listu srama“, popis najvećih poreznih dužnika u Hrvatskoj. Ove godine najveći porezni dužnik je osoba iz Rijeke čije tvrtke duguju državi ukupno 70,5 milijuna eura. Druge dvije tvrtke koje također duguju pozamašne iznose Poreznoj upravi izbjegle su platiti porez u iznosu od 23,6, odnosno 11,4 milijuna eura. Potpuno je nejasno zašto taj popis nosi naziv „Lista srama“, jer se oni koji se na njoj nalaze nimalo ne srame, budući da se neke tvrtke i neka imena na njoj nalaze godinama. No možda se naziv „Lista srama„ odnosi na Poreznu upravu, jer svi se pitaju kako je moguće da razni teleoperateri, komunalne tvrtke ili pak javni televizijski servis uspješno ovrhama naplaćuju i najsitnije dugove, dok Poreznoj upravi kroz prste cure milijuni eura.

Ministarstvo kulture i medija odlučilo je od sljedeće godine sve mlade kad navrše 18 godina nagraditi sa sto eura. Steći će pravo na kulturnu iskaznicu u spomenutom iznosu kojom će moći kupiti kino i kazališne ulaznice, kao i ulaznice za muzeje, jazz koncerte i koncerte klasične glazbe, ili pak za kupnju knjiga i pretplatu na domaće medije. Jedino ograničenje bit će za koncerte jer se kulturnom iskaznicom neće moći kupiti karte za cajke, rock i pop nastupe, već isključivo za jazz i koncerte klasične glazbe. Ali poznavajući naš mentalitet nije isključeno da će se pronaći put kako kulturne iskaznice, zaobilazno, potrošiti u kladionicama, za kupnju cigareta ili pak alkohola. U kladionicama ionako mladima nude i do 500 eura dobrodošlice.

Na prošlotjednom savjetovanju ekonomista u Opatiji ponajviše se govorilo kako zaustaviti inflaciju koja i dalje, uza sva nastojanja Vlade, nesmetano buja i zagorčava život građanima. Jedan od istaknutih hrvatskih ekonomista za divljanje inflacije optužio je euro, odnosno krivu procjenu tajminga kada smo domaću kunu zamijenili europskom valutom. Kao najveći problem spominje što se inflacijska očekivanja ponovo ukorjenjuju u sustav koji smo napustili prije 30-ak godina, kada su tvrtke inflaciju počele uključivati u ugovore. Dakle, ako neki posao traje dvije, tri ili više godina u njega se počinje uključivati i moguća očekivana inflacija, što inflaciji daje dodatna krila. Moglo bi se reći, da smo zadržali kunu, inflacija ne bi imala krila, jer je kuna, poznato je, sisavac koji ne leti.

Ministarstvo obrane obznanilo je da su svi hrvatski državljani stariji od 18 godina, prema novom Zakon o obrani, vojni obveznici i da će oni sposobni za vojnu službu koji su napunili 19 godina biti pozvani na služenje vojnog roka. Čini se da baš i neće biti tako. Hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj neće dobiti poziv za služenje vojnog roka, pa hrvatska dijaspora, osobito ona u Bosni i Hercegovini, neće uopće morati na vojnu obuku, osim ako to ne učine dobrovoljno. Ali zato hrvatska dijaspora, osobito ona u BiH, i dalje će imati pravo glasa i birati političko vodstvo države koju neće morati braniti bude li napadnuta.

Ako na izborima mogu glasit mrtvi, zašto to ne dopustiti i dijaspori koja ne služi vojni rok.