NIJE baš svakodnevna pojava da službeni automobili u kojima su ministri (s izuzetkom bivšeg ministra Čačića) sudjeluju u prometnim nesrećama. Voze ih iskusni profesionalci u sigurnim automobilima, jer ministri su često na putu pa je važno da na odredište stignu što brže. No, ovaj tjedan dogodila se prometna nesreća koja je neobična i posebna iz najmanje dva razloga. Prvi, što je nesreću skrivio vozač ministra obrane i potpredsjednika Vlade Ivana Anušića i što je policija odmah utvrdila i objavila da je kriv vozač službenog automobila. U pravilu, uvijek bude kriv netko drugi. Druga neobičnost te prometne nezgode jest da se ministar i potpredsjednik Vlade osobno, javno ispričao putnicima, kontaktirao ih i ponudio svu potrebnu pomoć. Nismo do sada zabilježili slučaj na našoj političkoj sceni da se netko ispriča iako nije osobno kriv za događaj u kojem se našao. Tako će Anušić ostati zabilježen kao rijedak izuzetak političke korektnosti. A čestitom ministru dobronamjeran savjet: pazite tko vas vozi i pazite da vas ne izvozaju.
Čini se da nas nakon netom minulih lokalnih izbora čeka još jedna izborna zabava. Ovaj put radi se o izboru predsjednika Vrhovnog suda, upražnjene funkcije nakon smrti Radovana Dobronića. Saborski Odbor za pravosuđe prošlog je tjedna većinom glasova odlučio odbiti sve troje kandidata, ali njihovo mišljenje nije obvezujuće pa je na potezu predsjednik Republike. On je međutim ostao kod svoje kandidatkinje koju je saborski Odbor odbio. Novinari su pitali kako će HDZ postupiti na sjednici Hrvatskog sabora kada se nakon rasprave o tome bude glasovalo pa im je odgovoreno da Klub HDZ-a obično potvrdi odluku Odbora. To znači da predsjednik Republike ne može računati da će u Saboru proći njegova kandidatkinja, jer većinu u Saboru čine zastupnici HDZ-a i njihovi koalicijski partneri. Takav slučaj već smo imali kada je biran bivši predsjednik Vrhovnog suda, ali poznato je kako su u hrvatskoj politici reprize uvijek uzbudljivije i luđe od premijernih predstava.
Zlato se oduvijek smatralo zaštitom novca u nesigurnim vremenima pa je sve više Hrvata koji ušteđevinu pretvaraju u zlato. Gram zlata prošli je tjedan prešao iznos od 95 eura, a samo u protekloj godini njegova se cijena povećala za nevjerojatnih 36 posto. Kako su kamate u bankama mizerne, a ulaganje u dionice rizično, Hrvati sve više kupuju zlato. Podatci govore da su u prvih pet mjeseci ove godine Hrvati u zlato uložili više nego cijele prošle, a s obzirom da se 'zlatna groznica' nastavlja, procjene su da bi do kraja ove godine Hrvati mogli kupiti zlata u vrijednosti većoj od pola milijarde eura, što bi bio povijesni rekord. Pa onda neka netko kaže kako u Hrvatskoj nisu zlatna vremena.
Požar u splitskom zatvoru Bilice u kojem je petero zatvorenika zadobilo po život opasne opekline ponovno je ukazao na iznimno loše uvjete u većini hrvatskih kaznionica. Službeno je javljeno da su požar izazvali zatvorenici koji su zapalili madrace, tvrdeći da su prepuni stjenica od kojih se ne mogu obraniti. Ubrzo se oglasio i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika i upozorio da zatvorski sustav puca po šavovima jer su zatvori prenapučeni. Oglasio se i ministar pravosuđa: kaže kako u hrvatskim zatvorima ima nešto manje od četiri tisuće mjesta, a u zavorima je 800 osoba više. Potpuno je nejasno zašto naši političari toliko malo ulažu u gradnju novih zatvora i humanije uvjete u njima, a dobro znaju da će, prije ili kasnije, mnogi od njih ondje završiti.
Hrvatski zdravstveni sustav ozbiljno zakazuje kada je riječ o stopi smrtnosti stanovnika mlađih od 75 godina koje su se mogle izbjeći. Kad je o tom riječ, lošije od Hrvatske stoji samo šest članica Europske unije. U Hrvatskoj na sto tisuća stanovnika godišnje bude oko 387 smrti osoba mlađih od 75 godina, do kojih, da je bilo adekvatne medicinske pomoći, nije moralo doći. Brojke u Švedskoj dramatično su manje, ondje nepotrebno godišnje umre 199 ososba. Izraženo u postocima zvuči još strašnije: to je 2,3 puta manje nego u Hrvatskoj. Dobro, reći ćete s pravom: Hrvatsku zbog njenog gospodarstva i ulaganja u zdravstvenu zaštitu, nije pošteno uspoređivati sa Švedskom. Ali uzmimo za primjer Sloveniju s kojom se ipak možemo uspoređivati: ondje je stopa smrtnosti od bolesti koje su se mogle spriječiti oko 25 posto niža nego u Hrvatskoj. I sada samo čekamo da netko kaže: ako vam se ne sviđa život u Hrvatskoj, odite umrijeti u Švedsku.
Savjet našim političarima. Neka vas primjer Splita nauči: Gradite zatvore dok vas ne zatvore.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -