PROTEKLI tjedan vjernici islamske vjeroispovijesti obilježili su Bajram. Njima je to isto što su kršćanima Božić i Uskrs. Zna to i županijski vijećnik Martin Miloloža (HKS). Čestitao im je Bajram javno na posljednjoj sjednici Županijske skupštine Brodsko-posavske županije. A onda već u slijedećoj rečenici indirektno poručio kako su oni ovdje - u Brodsko-posavskoj županiji koja je dio Hrvatske, inače sekularne* države - građani koji u red, sa ostalima, staju iza katolika.
- Možete reći da li će biti raspelo postavito u Vijećnicu? - upitao je vijećnik župana, koji je prilično blago odgovorio pa je ostalo nejasno hoće li ostati župan svih stanovnika ove županije, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost ili će popustiti Miloloži koji ovo pitanje postavlja već drugi puta.
Što će na kraju biti tek ćemo vidjeti. Mi tek možemo kazati bude li se udovoljilo vašim željama vijećniče Miloloža raspelo svakako neće biti 'postavito', nego postavljeno. Mada želimo vjerovati da do toga neće doći, jer to ne ide u prilog priči o životu koju su onomad, sudjelujući na iftaru, propagirali vjerski poglavari islamske, katoličke, pravoslavne i evangeličke crkve.
* Sekularizacija je princip razdvajanja državnih institucija i osoba ovlaštenih za zastupanje države, od vjerskih institucija i vjerskih dostojanstvenika.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
Stipe12.06.2019. u 14:46Mentalist - postoji još opcija osim bolesničkih, totalitarnih i autoritarnih lijevih i desnih. Centar je idealna opcija za normalne, uravnotežene ljude, bez straha, bez kompleksa, bez želje da drkaju drugima po životu i određuju drugim ljudima kako trebaju živjeti, bez... Prikaži sve potrebe za "jakom" državom i politikom koja će voditi računa i petljati se građanima u svaki aspekt života. To je opcija koja je postigla izvanredan uspjeh na nedavno provedenim izborima za EP, biko da se radi o liberalima ili zelenima. To je opcija koja čovjeka prvenstveno doživljava kao individuu, a tek onda kao dio kolektiviteta. Opcija koja priznaje i tradiciju i naciju i klasu i radu, ali se ne odnosi prema njima bolesno, gotovo fašistički ili nedajbože komunistički. To je opcija koja tolerira sve religije, ali i ateiste jer je vjeroispovijest intimna čovjekova kategorija s kojom nije dobro ni pristojno mahati kao zastavom i kititi se kao brošem. To je opcija koja na isti način doživljava povorke ponosa, križne putove i hodove za život, navijačke skupine, (hrvatske) sindikalne prosvjede. To je opcija koja teško podnosi jugoudbaše, zadrigle marksiste, žive zidove, mostove, bandiće i kerume, korumpirane turudiće i mamiće i njima slične. Jasnije?
-
Stipe12.06.2019. u 09:08
U sociologiji, skup značajki koje određuju posebnost pojedinca ili skupine u smislu različitosti ili pak pripadnosti u odnosu na druge pojedince ili skupine. Individualni identitet odgovor je na pitanje »tko sam ja?«, a proizlazi iz činjenica koje tvore pojedinčev životopis,... Prikaži sve koji je jedinstven i neponovljiv, te iz vlastitih iskaza o pripadnosti različitim skupinama, odn. državljanstvu, koje čine društveni ili kolektivni identitet, svojstven ili tipičan većemu broju pojedinaca. Društveni identitet odgovor je na pitanje »tko smo mi?«, a može biti spolni ili rodni, dobni, seksualni, rodbinski, jezični, vjerski, nacionalni, regionalni, klasni, profesionalni, organizacijski, klupski, politički, tradicionalni, moderni, itd. Neki su identiteti podijeljeni ili višestruki, što znači da pojedinac može istodobno pripadati različitim skupinama, poput jezičnih (npr. dvojezičnost), profesionalnih (osoba s dva ili više zanimanja), regionalnih (npr. Istranin, Hrvat, Europljanin), a neki su identiteti kategorijski ili isključivi (npr. spol/rod, nacionalnost). Identitet je uvjetovan kulturom kao i pov. promjenama. Shvaćanje o osobi kao omeđenoj i jedinstvenoj cjelini, različitoj od drugih takvih cjelina, svojstveno je zapadnjačkoj kulturi i rijetko je u drugim svj. kulturama, iako se i u zapadnjačkoj kulturi naglašava da osobni identitet nije rezultat odvojenosti, nego neprestane interakcije s drugim osobama. Također, pojedine društv. skupine, od vjerskih do nacionalnih, mijenjaju shvaćanje o razlikama između sebe i drugih u skladu s promjenama u odnosima s drugima, a te su promjene u suvremenosti najčešće uvjetovane dinamikom političkih ili međudržavnih odnosa.
Prikaži sve komentare
-
