Rijetke i vrijedne nošnje od tkane svile ili guge, samo dva postojeća primjerka vuničarke karakteristične baš za Gornje Andrijevce (roba kojom se djevojke počinju 'kitit' ili 'curit'), 'jagodice', kalut star čitavo stoljeće,... - samo je dio neprocjenjive vrijednosti izložen povodom Slavonijade u Gornjim Andrijevcima i veliki dokaz kakvo blago nošnja predstavlja starim obiteljima ovoga kraja.
GORNJI ANDRIJEVCI - Kulturno-umjetničko društvo Slavonija Gornji Andrijevci organiziralo je danas devetu po redu Slavonijadu u kojoj su, tradicionalno, sudjelovali KUD-ovi iz više županija koji nose ime 'Slavonija'. Domaćini su u Društvenom domu u Gornjim Andrijevcima slavili četiri desetljeća postojanja, a rado su im se pridružili čuvari i ljubitelji tradicije sa svih strana.
Foto: Ž.G.
- U KUD-u Slavonija Jakšić sam već pet godina. Oduvijek sam voljela ples i glazbu. Aktivnih je članova oko pedesetak u više sekcija. U plesnoj nas je tridesetak. Probe su utorkom i petkom. Puno nastupamo po Slavoniji, ali i šire, posebice tijekom ljeta. Danas nosim fertun, podsuknju, maramu, oplećak, šticne, đerdan i dukate. Za frizuru mi je trebalo sat vremena, a za odijevanje četrdesetak minuta. - kazala nam je 17-godišnja Petra Marić iz Alaginaca pokraj Požege.
- Djelujemo od 1947. godine. Prva Slavonijada održana je upravo kod nas, sada već davne 2013. godine. Aktivnih je članova dvadesetak, a u dječjoj je skupini tridesetero djece. Nastupamo na Vinkovačkim jesenima, Šokačkom sijelu, diljem Lijepe Naše. Više od trideset godina prijatelji smo s Krnčom iz Slovačke. Naše nošnje izgledaju malo drugačije pa nas uvijek uoče. - kazao je Davor Gvozdić iz KUD-a Slavonija Soljani.
Foto: Ž.G.
- Ovo je odijelo s kraja 20. stoljeća. Na glavi imam zlataru, naprijed dukat. Bluza i suknja su crne, a ispod imam tri podsuknje. Sašile smo si u različitim bojama. Ja sam u crnoj, ali cure imaju i plavu i crvenu. - opisala je neobičnu gotovo potpuno crnu nošnju Gorana Vukoja iz Soljana.
Oduševili posjetitelje izložbom starih nošnji
Najveća posebnost ove Slavonijade bila je izložba narodnih nošnji iz Gornjih Andrijevaca koje su kroz povijest osvojile pobjedničke nagrade na raznim natjecanjima. Neke od njih stare su čitavo stoljeće, a jedna vezenka koja je udajom iz Klakara preselila u Gornje Andrijevce stara je čak dvije stotine godina.
Rijetke i vrijedne nošnje od tkane svile ili guge, samo dva postojeća primjerka vuničarke karakteristične baš za Gornje Andrijevce (roba kojom se djevojke počinju 'kitit' ili 'curit'), 'jagodice', kalut star čitavo stoljeće,... - samo je dio izložene vrijednosti i veliki dokaz koliko i kakvo blago nošnja predstavlja starim obiteljima ovog kraja.
Foto: Ž.G.
Foto: Ž.G.
Foto: Ž.G.
Foto: Ž.G.
- Ovdje smo prikazali tek jedan posto blaga Gornjih Andrijevaca. U škrinjama u kućama krijemo još puno toga pa ćemo možda jednom napraviti i daleko veću izložbu. Ovo je selo jako bogato našom šokačkom robom. Kroz četrdeset godina postojanja KUD-a, ove su nošnje odnijele pobjede na različitim natjecanjima. Izložili smo i rijetke primjerke iz obitelji starosjedioca ovoga sela. Roba je izašla iz ormara nakon tridesetak godina, u nekim slučajevima i više. Vlasnica sam dva rijetka primjerka koja sam otkupila. Bjelina u kojoj je moja kćer prošle godine pobijedila u Starim Mikanovcima na manifestaciji 'Mladost i ljepota' je iz '35. godine, a posljednji je put nošena '47. godine kad se mladenka udavala. Sve izloženo je izvorno iz te godine. Druga nošnja čija sam vlasnica stara je osamdesetak godina. U njoj je fotografirana naša članica za tradicionalni kalendar 'Slavonske ljepotice'. Prva je iz Gornjih Andrijevaca koja je pozirala za kalendar. - o izložbi nošnji kazala nam je Darija Rubilović, vlasnica nekoliko izloženih nošnji i čuvarica gornjoandrijevačke tradicije te nekadašnja predsjednica lokalnog KUD-a.
Foto: Ž.G.
Foto: Ž.G.
Foto: Ž.G.
Foto: Ž.G.
Rijetke i vrijedne nošnje od tkane svile ili guge, samo dva postojeća primjerka vuničarke karakteristične baš za Gornje Andrijevce (roba kojom se djevojke počinju 'kitit' ili 'curit'), 'jagodice', kalut star čitavo stoljeće,... - samo je dio izložene vrijednosti i veliki dokaz koliko i kakvo blago nošnja predstavlja starim obiteljima ovog kraja.
- Stare bake pazile su na to više no na išta drugo. To je njima bilo sve. To je bio njihov život. Od njih smo i mi preuzele kako skladištiti, čistiti i čuvati nošnju. Najbolje je nošnju spremati u one naše starinske drvene ladičare. Naučile su nas tehnike preklopi-zaklopi-stavi papir-čuvaj-stavi lavandu-povremeno okreni i pregledaj, malo joj se podivi i ako je ima tko pronosati. Ne znam jesu li mladi danas svjesni koji je ponos to nositi. To je bogatstvo i sreća. - dodala je Darija koja s velikom strašću priča o svakom rijetkom primjerku narodne nošnje.
Svojom pričom i nas je uvela u čaroliju starih narodnih nošnji te nam pokazala kako je uistinu riječ o nepresušnoj povijesnoj riznici.
