Bećarac je već na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Hrvatske. Glavninu posla oko priprema za uvrštenje bećarca na listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a odrađuje se u Slavonskom Brodu.
SLAVONSKI BROD - Hrvatska se može pohvaliti sada već podužom listom kulturnih dobara na listi svjetske kulturne baštine, pod zaštitom UNESCO-a. Ljelje iz Gorjana i ojkalica iz dalmatinske Zagore neka su od ne materijalnih kulturnih dobara koja su nedavno uvrštena na ovu listu. A prostora za njeno obogaćenje u Hrvatskoj još ima, kao o kulturnoj posebnosti UNESCO bi uskoro mogao brinuti i o slavonskim bećaracima. Upravo uspjeh uvrštenja ojkanja na listu svjetske kulturne baštine dodatni je poticaj entuzijastima koji rade na ovom složenom projektu.
Bećarac je već na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih
dobara Hrvatske. Glavninu posla oko priprema za uvrštenje bećarca na listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a odrađuje se u Slavonskom Brodu. Zašto je bećarac zaslužio da bude dio zaštićene svjetske kulturne baštine, prvenstveno jer: bećarac je zvučni simbol – glazbeni
idiom Slavonije. "Značajan je zbog toga što priča o svim
životnim prigodama, prvenstveno ljubavnim, erotskim porukama koje se
šalju u alegorijama, metaforama. Ni jedna pjesma ne stvara takvo
raspoloženje i ugođaj kao bećarac. Bećarac baš ne može pjevati
svatko, to su pjevači koji uživaju poseban ugled u narodu, oni
moraju biti domišljati u oblikovanju novih stihova, u odgovaranju.
"Mala moja
visoki jablane jel ti mjesec vidio tabane"
Najčešće se vodi dijalog među dvjema skupinama u kojima se priča
o aktualnostima iz društvenoga života u mjestu gdje se on izvodi",
kaže Mihael Ferić, poznati muzikolog, promicatelj tamburaške
glazbe i kolumnista na portalu www.sbplus.hr. Na poticaj udruge
"Šokadija" iz Zagreba M.Ferić je prije pet godina počeo
raditi na projektu kandidiranja bećarca za svjetsku listu
nematerijalne kulturne baštine. Prvi puta nisu prošli ali to je
gotovo praksa. I dalje smo na kandidacijskoj listi, jasno naglašava
M.Ferić uvjeren kako je bećrac zalužio biti u društvu
izabranih."Razloga je puno, to je danas najpopularniji napjev
gdje se pjevaju deseterački dvostihovi.
"Kućo moja
bagremove grede, sve sam prodo prodat ću i tebe"
U narodu je prihvaćen i u
ovim krajevima zamijenio je sve deseteračke pjesme (najavljivač
svatovskog ceremonijala, u mimohodima na folklornim manifestacijama,
a u životu on je idiom tradicijske glazbe", pojašnjava
M.Ferić. Kako bi pri slijedećoj ocjeni elaborata pred komisijom
UNESCO-a sve bilo na mjestu stručni elaborat kojega je izradio
M.Ferić poslan je na dopunu Institutu za etnologiju i
folkloristiku. Ondašnji će specijalisti odrediti točnu starost
toga napjeva, te pojasniti osmi glazbenih i njegiove druge
vrijednosti. Jedan od težih detalja cijelog posla je i prevođenje
materijala na engleski jezik. Naravno težak dio se odnosi na
prijevode bećaraca. " Poanta bećarca , kojih je dosada
prikupljeno na tisuće, baš je u tekstovima često duhovitim
komentarima aktualnih zbivanja ili pak alegorijskim dosjetkama"
ističe M.Ferić dodajući da bećarac nastaje kao provokacija,
izazov, prkos i inat. Baš kao u ovom bećarcu"Neće žito ni
sijati baja, jer država neda poticaja"
