SLAVONSKI BROD - Kao završetak cjelotjednog programa u čast 25. obljetnice osnivanja HVIDR-e, večeras je u slavonskobrodskoj Gradskoj knjižnici održano predstavljanje knjige Ustavnog suca, Mate Arlovića, „Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i (pre)ustroj Bosne i Hercegovine".

U obraćanju medijima, Arlović se nije želio osvrnuti na trenutno političko stanje u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, nego je istaknuo kako se u pisanju knjige nije koristio političkim metodama, nego je problematiku osnutka zajednice Herceg-Bosne promatrao isključivo sa stručnog i ustavno-pravnog aspekta. Pritom je naglasio kako je osnovno pitanje na koje je želio odgovoriti svojom knjigom - Je li zajednica Herceg-Bosna osnovana s ciljem da se preko nje ostvari Velika Hrvatska i da se ustroji kao dio samostalne Hrvatske?

Arlovićev je stav tu jasan, ne dopušta čak ni da ga se nazove „mišljenjem" jer tvrdi kako ne postoji niti jedan dokaz da je Hrvatski sabor koji je jedini mogao donijeti odluku o promjeni granica Republike Hrvatske, usvojio takvu ideju o pripajanju dijela Bosne i Hercegovine.

Ipak, Arlović je naglasio kako time nisu negirani zločini koje je hrvatska vojska činila na tom području.

Recenzenti Arlovićeve knjige, Zvonimir Lauc i Miljenko Brekalo, kao i večerašnji govornik na predstavljanju djela, Ante Žužul, nisu propustili naglasiti kako je ta analiza povijesnog stanja i istine o Herceg-Bosni odgovor na knjigu slovenskog ustavno-pravnog stručnjaka, Cirila Ribičiča, „Geneza jedne zablude" koja je, naglasila su sva trojica, zasigurno utjecala na ishod haških suđenja.

- Ta je knjiga temelj osude Hrvata u Haagu. Hrvatska se znanost bori protiv nasilja koje dolazi u političkom obliku. Prava sloboda slavi i grli druge ljude i narode, a takvo je i hrvatstvo. - naglasio je Ante Žužul, predsjednik Uprave Školske knjige.

- Zakazali smo s prijevodom Arlovićeve knjige na engleski jezik. Ne kažem da bi ona promijenila haške presude, ali meni bi tada barem savjest bila mirna da smo učinili sve. Budućnost ne možemo projicirati, ako prošlost nije valorizirana na ispravan način. Danas su bitne lokalizacija i regionalizacija kao brana od pošasti onog globalnog. - zaključio je Zvonimir Lauc, umirovljeni sveučilišni profesor koji je Arlovića nahvalio riječima kako je za pisanje ove knjige bilo potrebno imati „hladnu glavu, toplo srce i čiste ruke", a kao njegove osnovne kvalitete u ulozi Ustavnog suca istaknuo je „stručnost, moralnost i uljuđenost".

Recenzent Miljenko Brekalo nekoliko je puta naglasio kolika mu je čast sudjelovati u predstavljanju knjige svog sveučilišnog profesora pred kojim je položio posljednji ispit Pravnog fakulteta. Arlovićevu je knjigu nazvao „prvorazrednim interdisciplinarnim uratkom iz područja humanističkih i društvenih znanosti", a kako bi to dokazao nabrojao je normativnu, povijesnu i komparativnu metodu te analizu i sintezu kao osnovne znanstveno-istraživačke metode koje je autor koristio u knjizi.

Uspoređujući Ribičičevu i Arlovićevu knjigu, prvu je nazvao površnom i inferiornom u usporedbi s drugom jer utemeljenje ima u „Ribičičevoj obiteljskoj genezi". Prema njegovom su mišljenju Ribičičevi zaključci zasnovani na hipotezama dok se Arlović u svom zaključivanju vodio činjenicama, kako je vidljivo iz brojnih referenci na provjerene povijesne izvore koje navodi u knjizi.

- Arlović je knjigom pobio definitivno najveći mit postjugoslavenske povijesti da je Tuđman s Miloševićem dijelio Bosnu i Hercegovinu. On to nije činio jer je Milošević kao polugu moći imao Jugoslavensku narodnu armiju. - zaključio je Brekalo u obraćanju medijima.

Mate Arlović završno je naglasio kako su tada, kao što bi to trebao biti slučaj i danas, Hrvati, Srbi i Bošnjaci bili tri konstitutivna i ravnopravna naroda u Bosni i Hercegovini te su se, stoga, i Hrvati imali pravo braniti kada su bili napadnuti na tom teritoriju.

- Rasprava oko preustroja Bosne i Hercegovine i dalje traje. Pitanje samoodređenja interpretira se zanemarujući načelo samoodržanja države i postavlja se pitanje tko je pritom konstitutivna kategorija, a to nije jedan narod u BiH, nego sva tri. Jedan se narod ne može sam bez suglasnosti druga dva odlučiti da od BiH nastanu nove države. Stoga predlažem da BiH postane jedinstvena država s tri ravnopravna naroda u svakom njezinom dijelu. - poentirao je Arlović.

Predstavljanje knjige naišlo je na dobar odaziv brodske publike koja je sa zanimanjem i velikom pozornošću pratila dvosatno izlaganje autora i recenzenata njegove knjige.