SLAVONSKI BROD - Ogranak Matice hrvatske Slavonski Brod, Državni arhiv u Slavonskom Brodu i Gradska knjižnica Slavonski Brod, jučer su, u Gradskoj knjižnici, obilježili 140. obljetnicu rođenja književnika Antuna Gustava Matoša (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.).

Brojnim posjetiteljima Matoševe stihove nadahnuto je govorio hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac Joško Ševo. Joško Ševo (rođen 1959. godine u Trogiru) profesor je hrvatskog jezika i književnosti i diplomirani glumac, a u statusu je redovitog profesora Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu. Izbor upravo ovog dramskog umjetnika, kako je rekao predsjednik Matičinog brodskog ogranka, mr.sc. Ivan Medved, nije slučajan jer Ševo je, kao i Matoš, dokazani domoljub i pročelnik je Odjela za kazalište i film Matice hrvatske. Zahvaljujući na velikom odazivu publike, Ševo je, citirajući Iva Vojnovića, rekao:

- To pokazuje da smo još uvijek vlast. Da nas još uvijek ima. I pokazuje kako to neće tako lako prestati, biti poništeno, na bilo koji način.

Matoševa suvremenost u hrvatskoj stvarnosti

U izbor iz Matoševih pjesama, među kojima su bile neizostavne i one, široj publici najpoznatije, 1909., Maćuhica, Stara pjesma, Utjeha kose, Notturno, Gospa Marija… Ševo je uključio i pjesmu Revija 1 koju, sadržajem i ozračjem, kao da je pisao neki suvremeni svjedok hrvatske političke i društvene stvarnosti.

S puno energije i žara Ševo je govorio Matošovu  cikličku pjesmu Mòra a svojom interpretacijom i sugestibilnošću izuzetno uspješno je 'oživio' Matoševo halucinantno stanje psihe. Ono, međutim, ako se pjesma analizira s književno teorijskog aspekta, kao i sama pjesma, višeslojno je ali i svojevrsna potka 'intelektualnom' Matošu koji kroz  Mòru kritički, bez svjetonazorskih konotacija, 'progovara' o mnogim i različitim aspektima nove epohe.

Matoševe „misli o Hrvatskoj, njezinim političarima i inteligenciji, o hrvatskome mentalitetu, o uzrocima hrvatske nesreće i propadanja, o odnosu Hrvatske prema Europi, odnosu Hrvata i Srba, kao i drugim političkim, kulturnim i društvenim pojavama i danas su toliko aktualne, da bi čitatelj ne poznajući ime autora lako mogao zaključiti kako ih je napisao neki naš suvremenik" (Davor Dijanović).

Vjerni politički sljedbenik Starčevića i poklonik kulturne Europe 

O prigodi ove obljetnice Matoševa rođenja dobro je podsjetiti se i na to kako je, ne samo svojim lirskim pjesmama, među kojima je značajan broj izrazito domoljubnih, Matoš svojim novelama, pjesmama, feljtonima, esejima, putopisima, likovnim i književnim kritikama - najznačajnija osobnost hrvatske moderne.

Matoš je bio i izvrstan estet, stilist i polemičar, ali bio je i zagovornik one duhovne i kulturne Europe koja je, očito, u današnjoj Europskoj Uniji marginalizirana u odnosu na druge Unijine politike.

Književna struka jednoznačna je u ocjeni kako bez Matoševa stvaralaštva na području kritike, proze i poezije hrvatska književnost ne bi bila onakva kakvu ju danas poznajemo. Upravo je Matoš, uz Eugena Kumičića, naš najznačajniji francuski đak druge polovice 19. i početka 20 stoljeća, bio taj koji je hrvatsku književnost lišio uskogrudnog provincijalizma i prožeo tadašnjim europskim strujanjima.

Matoš, kao vjerni sljedbenik Ante Starčevića (ali ne i član njegove, kao niti bilo koje druge političke stranke) svojim opservacijama o društvenim, političkim i kulturnim pojavama u tadašnjoj Hrvatskoj i Europi, snažno je utjecao na hrvatsku inteligenciju.

Bio je i izvrstan estet, stilist i polemičar, ali bio je i zagovornik one duhovne i kulturne Europe koja je, očito, u današnjoj Europskoj uniji marginalizirana u odnosu na druge Unijine politike.

U audio prilogu: Cijeli recital, osim pjesme Đurđic (mp3, 38:42).

„Mi smo idealiste, jer ne branimo samo kesu od kulturnih kesaroša i lupeža, jer se ne borimo samo za ekonomske probitke, nego i za ugroženi nam jezik i očuvanje mučenice duše hrvatske. Idealiste smo, jer smo nacionaliste, narodnjaci i Hrvati, i jer se borimo sa bogatijim, jačim protivnikom kojemu bismo odmah podlegli da se njegovoj 'realističnoj' politici kupovanja savjesti, da se politici punijeg našeg korita ne odupremo svojski i složno – ne samo ekonomski, nego budeći u narodu one neslomljive otporne i pasivne sile koje dadoše srušiti gordi Rim dvanaestorici palestinskih seljaka…" („Kristali duha - Misli i pogledi Antuna Gustava Matoša", Školska knjiga 2004. urr.: dr. Mate Ujević i akademik Dubravko Jelčić).