SLAVONSKI BROD – Ono što se sinoć događalo u slavonsko-brodskom Urban caffeu „Mojster", jer je poznavateljima višedecenijskog tijeka i stanja brodskih kulturnih (ne)prilika, već iz najave, bilo poprilično jasno što će biti, kao vijest, mogli bi završiti konstatacijom da je i bilo. Sadržajem, fluidom koji se osjećao na galeriji kafića, gdje se program odvijao, a i jedno i drugo rezultat su dobro osmišljenog, 'drugačije' viđenog i prezentiranog programa večeri poezije čiji autor te, uz goste, i glavni izvođač bio Brođanin Silvijo Safundžić Sičo, autora ovoga članka, ali i dio drugih posjetitelja srednje generacije, kao prstopucom, vratio je u osamdesete.

O ovom događaju trebali bi razmisliti i oni koji se, izborom i voljom građana Slavonskoga Broda, službeno bave, te procijeniti treba li i u kojoj mjeri se može i konkretnom potporom pratiti i ovaj oblik brodske kulture koji je sve - samo ne komercijalan.

Iz Jazz tunela - svjetlo na kraju brodskog urbanog tunela 

Sičo je pjesnik 'od kada zna za sebe', a pjesme je počeo pisati kada je imao petnaest godina da bi prvu zbirku, još neobjavljenu, „Plavi maslačak", napisao s devetnaest godina. Pjesme iz te zbirke, ali i ostale svoje pjesme, kao i one drugih poznatih i manje poznatih autora, puno puta je kazivao u raznim prostorima u Hrvatskoj ali i izvan nje. Kao razdoblje koje je bitno utjecalo na njegovo pozicioniranje unutar urbane kulturne scene, Sićo ističe desetogodišnji boravak, zapravo život, u Rijeci:

- Deset godina živio sam u Rijeci i nastupao sam u poznatom riječkom „Jazz tunelu" na Školjiću, gdje su bili vrhunski europski i svjetski jazz glazbenici. Uz pratnju poznatih gitarista, Damjana Vasiljevića, iz „Putokaza", i zamjenskog gitarista „Parnog valjka" Alena Brentinija, s poezijom nastupao sam u elitnom Caffe baru „Sabrage" na Trsatu. Za ovaj program, večeras, odlučio sam se zato što u Brodu, u kojem, hvala Bogu, tamburica (u svim svojim varijacijama) lagano je istisnula cajke i narodnjake, i rock se vratio – poezija se nije vratila. Osmdesete su bile godine kada je urbana kultura u brodskim kafićima i drugim prostorima bila na vrhuncu. Želio bih da opet, slično kao u to vrijeme, mladi i oni iz svih generacija, imaju mogućnost čuti i vidjeti jedni druge u kreativnom činu kazivanja poezije, glazbi, multimediji… - prije početka programa, za SBplus rekao je Safundžić.

U „Mojsteru" su i bili pripadnici niza generacija, od srednjošklaca, studenata, drugih mladih ljudi, do generacije koja je osamdesetih posjećivala i sudjelovala u programima u „Antiku", Gordoni, Klubu Centra mladih, „Amadeusu", Čitaonici Gradske knjižnice te kafićima „Ž" i „Bolero" u Gradu s onu stranu Mosta. 

Kolažiran i zanimljiv, štoviše, zabavan program

S odlikom nehinjene spontanosti, Sičo je bio i izvođač – recitator svojih, Arsenovihi Šerbedžijinih stihova, i animator atmosfere koju je garnirao šaljivim dosjetkama, asocijacijama, aforizmima…

Matilda Pudić, učenica Klasične gimnazije „Fra Marijana Lanosovića", lirski uvjerljivo, svojim „bisernim grlom" i vještim premetanjem žica na gitari, dojmila je posjetitelje ljubavnim pjesmama koje je sigurno, kao da joj to nije jedan od prvih javnih nastupa, izvela.

Matilda Pudić lirski uvjerljivo, svojim „bisernim grlom" i vještim premetanjem žica na gitari, dojmila je posjetitelje ljubavnim pjesmama koje je sigurno, kao da joj to nije jedan od prvih javnih nastupa, izvela.

Akademski glumci Luka Stilinović i Matej Safundžić, osim kazivanja stihova, a među pjesmama, uz ostale, bile su i one od narodnih do Matoša i Bukowskog, izveli su i nekoliko sekvenci iz svoje kazališne predstave „Zavirite u moj film" s kojom su, danas, uz udrugu „Vrapčići" bili „Na kavi" kod Predsjednika na Pantovčaku.

Sve, samo ne komercijala

Na koncu, uz čestitke autorima i izvođačima, valja istaknuti i hrabrost Urban caffea „Mojster", odnosno njegova vlasnika, koji je Brođanima, podsjećajući ih na neka dobra brodska stara vremena, i pružajući im jedinstven užitak drugačijeg 'konzumiranja' kulturnih sadržaja, dao naslutiti mogućnosti (i) u pravcu kojih bi se trebala razvijati brodska kulturna ponuda. Kako su danas ipak druga i drugačija vremena, o ovom događaju trebali bi razmisliti i oni koji se, izborom i voljom građana Slavonskoga Broda, kulturom službeno bave, te procijenitit treba li i u kojoj mjeri se može i konkretnom potporom pratiti i ovaj oblik brodske kulture koji je sve - samo ne komercijalan.