SLAVONSKI BROD – Na natječaj Ministarstva kulture za financiranje javnih potreba u 2012. godini, brodski Franjevački samostan u dogovoru s konzervatorima kandidirao je obnovu samostanske knjižnice. Iznimno bogati knjižni fond brodskog samostana sastoji se od 13.400 naslova i 5.000 časopisa koje su franjevci stoljećima vrijedno prikupljali.

U slučaju pozitivnog odgovora, odabrane će knjige biti poslane u Hrvatski restauratorski zavod, gdje će ih stručnjaci posebnom tehnikom, stranicu po stranicu, obnoviti i pažljivo nadopisati svaku izgubljenu riječ ili slovo tekstualnog dijela. S obzirom da se vrijedne knjige ne smije posuđivati i da ih čitatelji mogu proučavati isključivo u knjižnici, veoma  je važno da se uredi i knjižnični prostor, koji nije obnavljan još od rata.

"Kada govorimo o knjižnicama ovoga tipa, dakle samostanskim, specijalnim knjižnicama i knjižnicama koje spadaju u red spomeničnih knjižnica kao dio hrvatske kulturne baštine, onda je važno napomenuti da tu uvijek razlikujemo dvije zbirke - tiskanu i zbirku rukopisa. U zbirci tiskanih djela posebno se izdvaja zbirka djela hrvatskih autora koja su tiskana do 1850. godine, koju skraćeno nazivamo Rara. Riječ je o djelima koja svjedoče o trojezičnosti i tropismenosti hrvatske kulture, tako da ona u tom smislu predstavljaju kulturni identitet brodske franjevačke knjižnice. Impoznatan je broj takvih knjiga koje ove knjižnica posjeduje, to je ukupno 441 svezak. Veći dio naše građe je restauriran i očuvan, ali imamo i nekoliko primjeraka koji su nam sada predloženi za restauraciju", čuli smo od voditeljice knjižnice Mirne Marijanović i gvardijana Sebastijana Golenića.

Među najdragocjenijom knjižničnom građom ističu se dvije neprocjenjivo vrijedne Biblije iz 15. stoljeća, koje se smiju dirati isključivo u rukavicama. Što se tiče rukopisne građe, najstarija je Matica krštenih u Slavonskom Brodu od 1701. do 1735. godine. Vrijedi spomenuti i Kroniku Franjevačkog samostana u Slavonskom Brodu iz 1706. godine, koja predstavlja svjedočanstvo života redovničke zajednice i njezine nazočnosti u Brodu, brodskom Posavlju i općenito u Hrvatskoj. Tu su i dva rječnika Marijana Lanosovića iz druge polovice 18. stoljeća te rukopisi profesora koji su u samostanu radili dok je u njemu djelovao studij filozofije.