SLAVONSKI BROD - Četvrtog dana mjeseca studenog 1905. godine, u Rastušju kod Slavonskog Broda, rođen je čovjek koji je zauvijek promijenio hrvatsko pjesništvo i ostavio neizbrisiv trag svojim stvaralaštvom koje je potrajalo duže od jednog stoljeća.

Obljetnicu rođenja Dragutina Tadijanovića, 116. po redu, sinoć je u Gradskoj knjižnici dostojno i dostojanstveno proslavio Slavonski Brod i to Pjesničkom večeri te prigodnom Izložbom - u suorganizaciji brodske Gradske knjižnice te Galerije umjetnina Grada Slavonskog Broda.

Najavljeni gosti - akademik i književnik Luko Paljetak, njegov izdavač Zoran Bošković i glumac Goran Grgić - privukli su publiku koja je uživala u predstavljanju Sabranih djela Luke Paljetka te interpretaciji njegovih i Tadijanovićevih pjesama.

Kao poseban poklon, od Paljetka koji je bio Tadijanovićev blizak prijatelj, okupljeni su dobili brojne anegdote koje su spojile dva posebna čovjeka hrvatske književnosti.

'Mnogi danas ne shvaćaju da smo dio iste beskrajne pjesme'

- Moje uspomene na Tadijanovića jako su lijepe i dugogodišnje. Često smo se družili u Društvu književnika i drugdje pa čak i ovdje u Slavonskom Brodu. S Tadijanovićem sam uvijek rado pjevao. On je to činio veoma lijepo, a ja pristojno. Jedna od najdražih bila mu je „Zbog tebe sam tarabe preskak'o" jer ga je vjerojatno podsjećala na nešto iz mladosti. Uvijek bi mi uz nju vragolasto dodao „Ova nema veze s Jelom". Tadiji bi bile drage moje Sabrane pjesme. On je volio moju poeziju i nikada nije osjećao rivalitet, što je uobičajeno među pjesnicima. Znao je procijeniti da u tim stihovima ima nešto što nas obojicu pokreće. Danas je takav odnos rijedak. Među našim kolegama, svatko svakomu zavidi. Ljudi ne shvaćaju da smo svi mi samo dio jedne te iste beskrajne pjesme. Ne razumiju da smo svi mi radnici u istom vinogradu. I zato je Tadijanović bio poseban. - kazao je Luko Paljetak koji je u spomen Dragutinu Tadijanoviću napisao stihove „Ulicom eno / Korača hrast. Ne to je / Tadijanović."

Uz Pjesničku večer, posjetitelji su sinoć imali priliku razgledati izložbu „100 godina pjesničkog stvaralaštva Dragutina Tadijanovića" koju je priredila Mirna Grubanović, a koja će ostati otvorena do kraja studenog. Svi prisutni uistinu su nastojali slaviti pjesničko stvaralaštvo te istaknuti njegovu važnost i posebnost.

- Tadijanović je bitan i sve nas je zadužio ne samo zbog dugotrajnosti svoga 'pjevanja', nego zbog prividne jednostavnosti njegovih stihova koja nas vrlo lako može zavarati. Njih treba čitati više puta i vidjeti što stoji iza tih jednostavnih iskaza, izraza, pjesničkih slika i metafora koje je on namjerno poslagao kao da iza njih ne stoji nikakvo drugo značenje. Visoka žuta žita samo su naizgled slika polja s visokim žutim žitima kroz koja ide pjesnik. No, što to znači ići kroz žito? Što to znači imati zlatni sat? Što to znači da ti srce kuca zbog toga ili zbog nečega drugoga? To je ono što čovjeka poslije počne osvajati u takvoj poeziji. - kazao je Paljetak o Tadijanovićevim stihovima.

'Autori danas nemaju svoje mjesto na društvenoj ljestvici'

Sinoć su predstavljena i Paljetkova Sabrana djela. Sve što je stvarao čitav život, stalo je u devet knjiga i na 5074 stranice. Kazao je kako je za takvo što trebalo pronaći naivca jer od Ministarstva kulture nitko za to neće dobiti nikakvu naknadu, no njegov ga „izdavač nije izdao". Urednici prvih šest knjiga pokojni su akademik Tonko Maroević i Anamarija Paljetak.

- Autori danas nemaju poziciju koja im pripada na društvenoj ljestvici. O njima bi trebala brinuti državna ustanova pod ingerencijom Ministarstva kulture i osigurati im dostojan honorar koji bi bio znak poštovanja prema njihovu radu. Knjige bi dobile sve hrvatske knjižnice, a najbolja djela prevodila bi se na strane jezike. Time bi se, naravno, promicala hrvatska kultura. Nisam provjeravao je li to u svijetu tako, ali svijet je ionako u mnogim stvarima prestao biti mjera za bilo što dobro. Ako promidžba u medijima i sudbina knjige bude prepuštena snalažljivosti, vezama i trgovačkoj spretnosti nakladnika - ajme nama i hrvatskoj literaturi. Moj privatni stav je jasan i držim da nikakav komercijalni neuspjeh ne može zasjeniti čast koju nakladnik dobiva objavljivanjem djela Luka Paljetka. Nažalost, čast u bankama nema dostojni kredibilitet. Budući da je dijelove ove zbirke već dugo nemoguće pronaći, želja nakladničke kuće bila je da u autorovoj obljetničkoj 2018. godini, objavi njegove Sabrane pjesme koje obuhvaćaju njegovo pjesničko stvaralaštvo od 1968. do 2018. - kazao je Paljetkov izdavač, Zoran Bošković.

Pisanje - u konačnici - ima svoj smisao i ostavlja dubok trag

Ugodnu atmosferu upotpunila je sinoćnja interpretacija stihova u izvedbi renomiranog i višestruko nagrađivanog dramskog glumca - nacionalnog prvaka Gorana Grgića.

- Imao sam tu sreću da sam poznavao Tadijanovića. Donio sam knjigu iz koje sam prvi put na Jutru poezije čitao njegove pjesme pred njim. Inzistirao je da ja čitam novije, a da on čita stare poznate iz lektire. To je volio čitati sam, mada sam ja pripremio upravo te pjesme. Uzbudljivo je bilo potom čitati one koje sam 'random' otvorio. Ni tridesetak godina kasnije nije jednostavno govoriti njegove stihove. Osvrnuo se u jednom od susreta i na moje ime jer je upravo on Ivanu Kovačiću dodao ime Goran kako bi se razlikovao od suvremenika imenjaka. Kasnije smo se Tadijanović i ja još susretali i uvijek mi je bilo drago vidjeti ga. Večeras sam sam mogao birati koje ću pjesme pročitati i ovaj put nisam izabrao one najpoznatije, nego one koje mi nešto znače. Njih shvaćam i razumijem. - kazao je glumac Goran Grgić.

Kako je zamijetio i sam Paljetak, mjesta u dvorani slavonskobrodske Gradske knjižnice zauzele su uglavnom žene i time dokazale kako su upravo one prave čuvarice i njegovateljice poezije. Broj posjetitelja, pak, pokazao je kako Slavonski Brod zna cijeniti ovakve večeri te zaslužuje tako važne goste.

- Vrijedi hodati kroz žita i nositi zlatni sat u srcu. - zaključio je u tom duhu Luko Paljetak čije je stvaralaštvo ovog ljeta dopunjeno i novom suradnjom s glazbenikom Zvjezdanom Ružićem pa su Brođani sinoć pogledali i spot koji je plod te nešto drugačije priče.