SLAVONSKI BROD – U povodu 115. godišnjice smrti dr. Ante Starčevića, u organizaciji Gradske knjižnice i Hrvatske stranke prava, 28. veljače, u dvorani knjižnice, otvorena je izložba „Ante Starčević o Hrvatskoj i Hrvatima i Hrvati o Anti Starčeviću", a predstavljena je i brošura „Misli i poruke Ante Starčevića".

Prigodnim obraćanjem nazočne su pozdravili brodski pravaški prvaci Zoran Ivanović, dogradonačelnik i Mirko Duspara, Predsjednik Glavnog stana, Županijski predsjednik i gradonačelnik Slavonskog Broda. Ivan Stipić, ravnatelj Gradske knjižnice, predstavio je koncepcijsku zamisao izložbe. Istaknuo je da se izložbom na sažet način žele prikazati književni izvori i pomagala koji govore o književnoj i političkoj produkciji Ante Starčevića, te književnoj, leksikografskoj, bibliografskoj i političko-teoretskoj impresiji Ante Starčevića zabilježenoj kod drugih autora. Slijedom rečenih konceptualnih smjernica prikupljeni su i izloženi vrijedni eksponati koji svjedoče o Starčevićevom političkom djelovanju gorljivog zagovornika hrvatske neovisnosti.

Akademski slikar Predrag Goll govorio je o Anti Starčeviću kao temi i nadahnuću u likovnoj umjetnosti. Enciklopedijskog znanja, inspiriran likom i djelom Oca domovine, Gol je iznio niz zanimljivih i nepoznatih podataka o odnosu likovnih umjetnika spram njegovog predstavljanja. Akademik Dubravko Jelčić koji je odbarao misli Ante Starčevića i uvrstio u prigodnu brošuru, u svom izlaganju naglasio je neke momente iz Starčevićeve bogate političke aktivnosti. Kao vrsni poznavatelj Starčevićevog života i djela, a o čemu je pisao, Jelčić je konstatirao da je Starčević bio po političkim uvjerenjima hrvatski nacionalist, a po socijalnom stavu, ljevičar. Odabrane misli dr. Ante Starčevića pročitala je Darija Mataić Agičić.

Nepristranim poznavateljima političkog djelovanja Ante Starčevića nisu promaknula dva nespomninjanja. O kojim se motivima radi, možemo samo pretpostavljati, ali, sigurni smo da se takav način reduciranja cjelokupne misli i djelovanja, dr. Anti Starčeviću, ne bi svidio. Prvo, misli i poruke dr. Ante Starčevića u prigodnoj brošuri ijekavizirane su. Naime, poznato je da je Ante Starčević pisao na ekavici, jer je htio da se hrvatski jezik razlikuje od srpskog, za koji se u danom trenutku činilo da će u potpunosti preuzeti jekavicu. Dakle, Starčević se, pišući ekavicom, zapravo suprotstavljao nastojanjima Vuka Karadžića. Drugo, nijedan odbarani citat u brošuri ne odnosi se na Starčevićev ustrajan negativan stav prema kleru. Zato su ga klerici napadali kao buntovnika, neznabožca, anitkrista, koji ruši sve naredbe Boga, ljudi i crkve. Citiramo Wikipediju:

...nitko nije tako oštro i argumentirano ustrajavao protiv negativne uloge klera  u nacionalnom i političkom životu Hrvatske kao što je to činio Ante Starčević. Tri su glavna uzroka Starčevićevu anitklerikalizmu: što je crkva kulturno unazađivala narod; što je služila tuđinskim ugnjetačima Hrvatske i što se različitost vjerske pripadnosti zloupotrebljavala za širenje nacionalog razdora. Prema Starčeviću sjeme razdora baciše Isusovci i Austrija (Djela III, str. 214). A u puku zapadne crkve, gde potiče štogod dobra i poštena, to prečesto dolazi samo otuda, što on ne sluša i ne sledi popa (Djela III, str. 216).

Nakon Izložbe održana je za dr. Antu Starčevića misa zadušnica.