1880
Prikaza
0
Komentara
NOVA GRADIŠKA - U Povjesnici Industrijsko-obrtničke škole Nova Gradiška ostat će zapisano da je na obilježavanju Dana škole ove godine, poseban gost bio Janoš Olah, kojom prigodom je školi darivao jedinstvenu zbirku uzoraka prirodnog drveta.
Riječ je o zbirci koju je prikupljao 60 godina i u kojoj je preko 300 vrsta drveta sa blizu 1000 primjeraka iz zemlje i svijeta. Uz zbirku je i stručna literatura koja je sastavni dio ove hvalevrijedne donacije.
Na svečanoj sjednici govorio je o
nastanku zbirke, drvnoj industriji i brojnim zanimljivostima iz
povijesti drvne industrije u Novoj Gradiški, nekada perjanice
gospodarskog razvoja Nove Gradiške i Hrvatske, ali i dvaju Jugoslavija,
Kraljevine i one socijalističke.
Njegov govor novagra prenijela je u cijelosti:
"Pozdravljam sve sudionike ove svečane proslave, Dana Industrijsko-obrtničke škole Nova Gradiška.
Nemam dovoljno lijepih riječi da izrazim svoje zadovoljstvo što mi je omogućeno da sudjeloujem u ovoj proslavi na dan praznika svetog Josipa, svetog zaštitnika ne samo Lijepe naše, nego i svih obrtnika i njihovih ustanova i obrazovnih centara, posebno drvoprerađivačke struke, čime je i sam sveti Josip zarađivao svoj svagdašnji kruh.
Ovaj dan smatram i svojim osobnim praznikom, jer sam čitav svoj radni vijek proveo u drvnoj industriji, ovdje u Novoj Gradiški, u društvu velikog broja stručnih ljudi svih profila, koji su svoje znanje i zvanje stekli u ovoj školi, kako god se ona u proteklih 126 godina od mogućih sedam imena zvala.
Svoju zahvalnost ovom gradu i ovoj školi, želim izraziti sa jednim skromnim, ali jedinstvenim darom. Zbirkom uzoraka prirodnog drveta.
Listajući ovu zbirku, otkrivamo svu ljepotu i bogatstvo što se krije ispod kore drvenastih biljaka u šumama i voćnjacima širom naše planete. Nije neophodno da zapamtimo botaničko, trgovačko ili lokalno ime, niti boju svake vrste. Od čisto bijelih, limun-žutih, zlatnožutih, ružičastih, narančastih, plameno-crvenih, ljubičastih, čokoladno-smeđih do čađavo crnih ili šarenih, - dovoljno je da steknemo nezaboravni utisak, kao da smo pročitali jednu veoma dobru, fantastičnu i poučnu knjigu.
Ali, bilo bi uputno, da pojedini budući stručnjaci, malo detaljnije pregledaju tu zbirku. Na primjer, budući šumari bi trebali znati što se sve krije ispod kore pojedine vrste drveća, koje su najvrednije i tražene i koje sve treba više njegovati i čuvati, ili dodatno saditi. A budući ekonomisti, trgovci, drvoprerađivači i dizajneri, trebali bi malo više znati od kojih vrsta i na koji način se može izvući najviše koristi od jednog isječenog stabla.
Još prije 60 godina moji su profesori u školi za dizajnere, na vrlo upečatljiv način, objasnili u čemu je uloga i vrijednost dizajna, odnosno aktivna i smišljena uloga svih struka od nabavka bogomdane sirovine do prodaje gotovog proizvoda:
- ako izvezemo i prodamo jedan kubni metar šumskih trupaca, za to možemo dobiti, recimo, 100 dolara.
- ako pak imamo pilanu, za taj isti kubni metar, pretvoren u rezanu građu, možemo dobiti 200 dolara.
- a ako imamo tvornicu za finalnu obradu, taj isti kubni metar preradimo u uporabni predmet, za koji na tržištu možemo dobiti do 500 dolara.
- a Danci ili Finci, od tog istog kubnog metra će, u veoma dobro opremljenoj tvornici, izraditi visokokvalitetne, savršeno obrađene i dobro dizajnirane predmete i za to dobiti čak do 1000 dolara ! ( iznosi su simbolične usporedbe).
- Iz ove banalne usporedbe, ipak se da zaključiti, da za izradu, odnosno za proizvodnju savršeno kvalitetnog i lijepo oblikovanog predmeta, koji ima sasvim sigurnog kupca, ima posla za sve suvremene struke ( da ih ne nabrajam ponovo).
Od ovdje prisutnih vremešnijih osoba, neki se vjerojatno sjećaju, ili imaju saznanja o činjenicama, da čitav niz generacija polaznika ove škole, ne samo da su stvorili visoki nivo obrade drveta, već su stekli i renome na tržištu i izvan same Europe. Stvorili su i tradiciju i klicu razvoja u toj grani proizvodnje.
Spomenut ću samo neke najvažnije činjenice. Već početkom dvadesetog stoljeća, u novogradiškoj tvornici pokućstva tvrtke ''Kruljac i Sinovi'', osim ostalog, izrađena je sva visokokvalitetna stilska oprema i namještaj svih veleposlanstava (ambasada) tadašnje kraljevine Jugoslavije, a kasnije pod imenom DIK ''Sekulić'' opremljene su sve značajnije visokoškolske ustanove i većina Titovih vila u SFRJ, a što je najvažnije, nagrađeni su srebrnom plaketom, kao drugi najveći izvoznici tadašnje drvne industrije.
Kao plod općepoznate tradicije i razvojne klice, bivši polaznici ove škole, kao stručnjaci novogradiške drvne industrije, bili su inicijatori i sudionici stvaranja budućih velikih proizvodnji kao što su ''SIMPO'' Vranje u Srbiji i ''VRBAS'' Banja Luka u BiH; a izvan Europe i prva pilana u Etiopiji, ali i prva tvornica namještaja u Republici Gvineji, itd....
Nažalost, u posljednjem desetljeću prošlog stoljeća, na famozni način upropaštena je skoro cjelokupna, i to ne samo drvna, industrija širom Lijepe naše ili je proizvodnja svedena na minimalni kapacitet kao u našem gradu. Za to, dakako, nije kriva ova obrazovna ustanova, a to i nije tema za današnji svečani skup.
No, ne vrijedi, niti treba žaliti za proteklim vremenima, ali valja imati želju, snagu i vjeru, da će poput ptice ''Feniksa'' ponovo niknuti postojeća klica razvoja proizvodnje drvne struke, koja će za sirovinu koristiti drvo, najvredniji i prirodno obnovljivi, a za čovječanstvo najplemenitiji i najkvalitetniji materijal.
Stoga sam i odlučio, da ovoj školi poklonim svoju veliku zbirku uzoraka prirodnog drveta. Zbirka se sastoji od pet tomova, a sadrži preko 300 vrsta drveta sa blizu 1000 primjeraka sa kratkim opisima svake vrste. Sadržaj zbirke sam strpljivo i pažljivo sakupljao proteklih 60 godina, i složio pomoću tada postojeće stručne literature, koja je sastavni dio ovog poklona. Kasnije sam, koristeći najnovija istraživanja botaničara sa interneta, korigirao opise i presložio uzorke prema najnovijoj filogenetskoj sistematizaciji viših biljaka.
U ovoj zbirci , koja se od danas može zvati Školska zbirka uzoraka prirodnog drveta, nedostaju neki uzorci, oko 30 vrsta, koji su, nažalost uništenii za vrijeme Domovinskog rata. U narednom razdoblju, kao svoju zbirku, mogu ju dopuniti đaci uz pomoć profesora, i tako će ova, vjerojatno najveća zbirka drveta kod nas, osim velikog broja egzota sa svih kontinenata, - imati i sve vrste uzoraka drveta koje rastu i u Hrvatskoj.
Neću ulaziti u detaljniji opis zbirke, sve to piše u uvodnim tekstovima prvog toma, ali nadam se i vjerujem, da od onih, koji budu zavirili u tu zbirku, makar će biti netko ili nekolicina budućih učenika, koji će sa udruženim snagama imati želju, volju i snagu da ponovo pokrenu proizvodnju visokokvalitetnih proizvoda od pravog prirodnog drveta. A ne od raznovrsne jeftine plastike i prerađenog drvnog otpada, obloženog papirnim folijama sa naštampanom imitacijom teksture drveta, kako to uglavnom danas skoro svi rade, uvjeravajući kupce drečećim i lažnim reklamama o navodno visokoj kakvoći i dizajnu tih proizvoda.
Rekao sam sa udruženim snagama, jer posve sam, ne može se daleko stići, već treba naći iskrene i dobre partnere ne samo širom Lijepe Naše, nego i širom Europe, koja je sada isto naša, pa nas onda nikakav konkurent ne može uništiti i ukloniti sa tržišta. Ova suradnja sa školom iz susjedne Mađarske i drugih zemalja je divan primjer, i prilika za upoznavanje i pronalaženje eventualnog budućeg partnera.
Uvjeren sam, da makar dio obrazovnog kadra ove škole bar donekle dijeli moja razmišljanja, i da će ovaj moj skromni dar bar malčice pomoći u obrazovanju budućih stručnjaka, ne samo drvne struke, osim za potrebe sadašnjosti i za potrebe budućnosti, koja je važnija i od prošlosti i od sadašnjosti.
Ako dozvolite, moje razmišljanje ću poduprijeti sa još jednom činjenicom. Naime, nije puka slučajnost da je, prema evangelistima, piscima Novog zavjeta Biblije, sveti Josip opisan kao Isusov odgojitelj i da je svoj svagdašnji kruh zarađivao obradom drveta, jedinim prirodno-obnovljivim materijalom čovječanstva. Iz istog razloga, Josipa, kao primjernog radnika, prvog svibnja slave svi radnici cijelog svijeta.
Biblija nije samo naivni molitvenik, nego je i izvorno svjedočanstvo razvoja ljudske civilizacije, prepuna nizovima simboličnih i poučnih poruka čovječanstvu, i nije ''žuti tisak'' poput većine današnjih časopisa.
Stoga mislim da i sam zanat svetog Josipa, u sklopu ostalih struka i zanimanja, treba posebno cijeniti, kao što se cijeni Biblija i štuje naš sveti zaštitnik, drvodjelja i odgojitelj, sveti Josip, koji nije nipošto slučajno odabran za našeg svetog zaštitnika."